Univerzitet u Novom Sadu: Hrvati zahtevaju katedru za svoj jezik
19. 12. 2017. u 16:02
Nacionalni savet traži uvođenje studija i lektorata na još jednom manjinskom jeziku. Ministarstvo: To zavisi isključivo od univerziteta, koji su autonomni

Ministri Divjak i Šarčević Foto BETA
PREDSTAVNICI Hrvata u Vojvodini traže uvođenje katedre za hrvatski jezik i osnivanje lektorata za ovaj jezik pri Univerzitetu u Novom Sadu. Iako pozdravljaju pomoć srpske vlade u održavanju nastave na hrvatskom jeziku, koja se nesmetano odvija iako u nekim odeljenjima ima manje od deset đaka, i rešAvanju nedostatka udžbenika za osnovne škole, predstavnici Hrvata u Vojvodini nezadovoljni su što ne postoji nijedna štampana knjiga za srednje škole na njihovom maternjem jeziku.
Nastava na hrvatskom jeziku već deceniju i po odvija se u subotičkim školama “Matko Vuković”, “Ivan Milutinović” i “Sveti Sava”, “Matija Gubec” u Tavankutu i “Vladimir Nazor” u Đurđinu i Gimnaziji “Svetozar Marković” i Politehničkoj školi, i pohađa je oko 400 đaka. Od ove školske godine, odeljenje je otvoreno i u Bačkom Monoštoru nadomak Sombora. Osim škola, programe na hrvatskom jeziku ima i pet vrtića, te je na ovaj način oko hiljadu dece obuhvaćeno nastavom i programima na hrvatskom jeziku u Vojvodini.
PROČITAJTE I: Manjine traže drugi pendrek
Pored udžbenika za srednje škole, kao goruće probleme Hrvati navode i to što je broj đaka veoma mali, ispod pet odsto, a poteškoća ima i u širenju mreže škola.
- Raduje me činjenica da su mnoge prepreke savladane, naročito što je rešen problem nedostajućih udžbenika na hrvatskom jeziku za osnovne škole. Naredni korak su udžbenici za srednju školu i lektorat za hrvatski jezik na Univerzitetu u Novom Sadu, čime bi se osigurala vertikala za hrvatski jezik u Vojvodini - smatra Blaženka Divjak, ministarka obrazovanja Hrvatske. U Ministarstvu prosvete objašnjavaju da samo od samih univerziteta zavisi da li će za neki manjinski jezik biti otvorena katedra.
- Broj učenika nema nikakve veze sa tim. Univerziteti imaju visok nivo autonomije i sami odlučuju o takvim zahtevima - objašnjava za “Novosti” Anamarija Viček, državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. - Ministarstvo prosvete podržava tu ideju i postoje razmišljanja da li da to bude na Univerzitetu u Beogradu ili na Univerzitetu u Novom Sadu. Zbog lokacije i već nekoliko katedri na manjinskim jezicima, možda je logičnije da to bude u Novom Sadu.
Kada je reč o udžbenicima za srednje škole, naša sagovornica objašnjava da bi to bila izdanja sa veoma malim tiražima, jer se na hrvatskom uči u samo dve ili tri srednje škole. Rešenje su, dodaje, digitalni udžbenici koji su predviđeni budućim Zakonom o udžbenicima. Ministar prosvete je, dodaje, obećao da će među prvim digitalnim udžbenicima biti upravo izdanja na hrvatskom za srednje škole.
Na Univerzitetu u Novom Sadu postoje katedre za slovački, rusinski, rumunski i mađarski jezik. Na Univerzitetu u Beogradu izučavaju se mađarski i albanski.
BUNjEVCI
UKOLIKO hrvatska nacionalna manjina dobije lektorat za hrvatski jezik, isto to tražiće i Bunjevci.
- Nemamo ništa protiv da se otvori lektorat za hrvatski, ali onda ćemo tražiti da se otvori i za bunjevački jezik. Pa neka svako po svojoj želji odabere koji će jezik da izučava - kaže Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Nacionalnog saveta Bunjevaca.
Moljac
19.12.2017. 16:09
Не постоји хрватски, то је само дијалекат српског
Они протерују ћирилицу, а ми уводимо катедре.
@Буквар - Stvarno nemaju stida, koja izopacenost.
@Буквар - Нисмо ни ми ништа бољи, кроатизовани илити културно изопачени до бола. Само на оваквим расправама као чувамо нашу културу а свакодневица је поражавајућа, постали смо хрватска културна и економска колонија.
Glavni prioritet Vojvodjana je otkaciti Beogradjane lezilebarose i lenstine koje nam sisaju krv vec 70-etak Godina a ostali problemi se resavaju sami po sebi...
Komentari (48)