Reklame kraj puta opasne po život

Aleksandra Vasić

10. 09. 2017. u 18:14

Bilbordi odvlače pažnju vozačima, gotovo dve trećine njih u Srbiji imalo ovakav problem. Zasad se ne nazire zakon koji bi konačno uredio ovu oblast

Рекламе  крај пута опасне по живот

Karikatura Tošo Borković

GOTOVO 70 odsto vozača u Srbiji imalo je barem jednom tokom vožnje problem sa reklamnim panoima pored puta. Bili su ometeni da pravovremeno reaguju i time su ugrozili svoj život, ali i živote drugih učesnika u saobraćaju upravo zbog bilborda. Ove alarmantne podatke za "Novosti" otkrivaju u Komitetu za bezbednost saobraćaja, ali i upozoravaju da se u našoj zemlji zasad ne nazire zakon koji bi uredio ovu oblast, kakav postoji u mnogim zemljama u Evropi.

Pošto takvog zakona kod nas nema, pa uprkos brojnim nezgodama zbog provokativnih i svetlećih reklama koje liče na semafore, odgovornost snose sami vozači. Iako se mnogobrojne nesreće dešavaju upravo zbog bilborda, vozači u Srbiji to nerado priznaju.

KAKO ukazuje Damir Okanović, direktor Komiteta za baezbednost saobraćaja, mnogi se, ipak, često žale na svetleće reklame, pre svih one koje reklamiraju apoteke, jer su veoma blizu kolovoza i liče na semafor. Sličnog mišljenja je i profesor Milan Vujanić koji, međutim, naglašava da vozači retko priznaju da im je oko "skrenulo s puta".

- Kada do nezgode dođe, niko ne želi da kaže da su ga reklame dekoncentrisale, jer će ispasti da je kriv za nezgodu. Naročito kad su u pitanju reklamni panoi koje krase atraktivne devojke ili one u donjem vešu, koji posebno odvlače pažnju sa kolovoza - kaže profesor Vujanić, koji je i član Komiteta za bezbednost saobraćaja.

Koliki je tačan broj reklamnih panoa pored ulica, niko sa sigurnošću ne može da kaže. Mnogi su postavljeni nelegalno, neki su čak i na samim raskrsnicama ili tik uz kolovoz. Problem najčešće nastaje noću, tokom saobraćajne gužve i kada padaju kiša ili sneg. Kako ukazuje Damir Okanović, najfatalnije raskrsnice u Beogradu nalaze se u Ruzveltovoj, Katanićevoj i Požeškoj ulici, ali i u Kumodražu i na Adi Ciganliji.

- Građani Pančeva, Požarevca i Novog Sada takođe se žale na isti problem - govori Okanović. - Na tim mestima nalaze se svetleći krstovi apoteka, koji najpre miruju, onda blesnu crveno, zatim iznenada pozelene. To jeste verovatno najveća opasnost po vozače u Srbiji kada su u pitanju reklame. Budući da se često nalaze u visini semafora i blizu puta, dešavaju se refleksne greške vozača koje mogu da budu kobne.

LED EFEKTI S OBZIROM na to da je LED osvetljenje sve jeftinije i na bezbroj svetlosnih efekata koji ga prate, firme se odlučuju da stave velike bilborde sa stotinama svetlosnih dioda, koje su podešene tako da svakome privuku pažnju jarkim bojama i treperenjem slova.

Pre nekoliko godina dogodila se nesreća u Novom Sadu, kada je poginulo troje ljudi, a jedan od glavnih uzroka bila je upravo reklama pored semafora.

- Automobil je stajao na raskrsnici i najverovatnije od bleska reklame, vozač je video zeleno svetlo. Misleći da je semafor, krenuo je pre vremena i, nažalost, sudar sa drugim automobilom bio je neminovan. Sve se završilo tragično - navodi Okanović.

Uprkos tome što se ovakve situacije rešavaju zakonima u mnogim evropskim zemljama, gde istraživanja pokazuju da se svaka četvrta nesreća dogodi zbog toga što je vozaču pažnju odvukla reklama, mobilni telefon ili šminkanje tokom vožnje, za ovaj problem u Srbiji još se ne nazire rešenje. Iz preduzeća koja se bave postavkom i izradom reklamnih panoa kažu da oni izrađuju uglavnom gotove projekte koje im donose oglašivači i da oni "nemaju uvid u to da li je takva reklama dozvoljena na određenom mestu ili nije". Kako kažu, ipak je cilj svake reklame da privuče pažnju.

foto Ž.Knežević

- Kod nas dolaze firme sa gotovom idejom na osnovu koje mi izrađujemo reklamu. Da li oni imaju dozvolu i hoće li je postaviti previše blizu kolovoza, mi to ne možemo da znamo, niti imamo pravo to da kontrolišemo - kažu za naš list iz jedne beogradske firme za postavljanje bilborda i reklama.

DOK su za konstrukcije bilborda nadležne direkcije za planiranje i izgradnju, kao i sekretarijati za saobraćaj, nadzor nad primenom zakona o oglašavanju je u nadležnosti ministarstva zaduženog za trgovinu. U odluci o oglašavanju grada Beograda, između ostalog, stoji da za "sredstvo za oglašavanje koje oblikom, upotrebljenim bojama i simbolima podseća na saobraćajni znak ili svetlosnu signalizaciju, ukoliko je osvetljeno svetlošću neujednačenog intenziteta, nadležni organ može da odbije zahtev za postavljanje sredstva za oglašavanje radi zaštite sigurnosti pešaka, motornih vozila i drugih učesnika u saobraćaju".

Dok se ove odredbe ne primene, vozači nemaju opravdanje za bilo kakav propust uzrokovan skretanjem pažnje sa puteva.

Foto N. Vukić


ZASTAVE UMESTO DONjEG VEŠA

DAME u čipkastom vešu na bilbordima pokraj puteva prve kategorije u Češkoj više neće mamiti poglede vozača. Kako bi se povećala bezbednost saobraćaja, vlasnici bilborda u ovoj zemlji obavezni su da ih uklone. U suprotnom, to će uraditi nadležno ministarstvo, o trošku vlasnika.

Međutim, nadležni su se žalili Ustavnom sudu i, u međuvremenu, pokrili bilborde državnim zastavama. To, kažu, nije reklama, ali time neće biti spaseni - moraju se skloniti "nosači reklama", bez obzira na to šta je na njima.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

alien

10.09.2017. 19:13

Najveća glupost, a i bezobrazluk, su oni blješteći krstovi koji označavaju apoteku. Ajde što oslepljuju i pešake, nego ne vidim potrebu da se stavljaju tako da budu upereni ka vozačima i da stoje tik uz kolovoz. Što se tiče zakona, stvar je vrlo prosta - uvede se pravilo da ne smeju da se stavljaju 1) blješteće 2) reklame veće od X,X cm na X m od kolovoza. Ali ne radi se o definisanju pravila, nego što nadležni neće da mrdnu prstom da sve to dovedu u red.

petar

10.09.2017. 19:44

To je tačno, vozači (vozim 25 godina) jednosavno NE mogu da gledaju reklame tokom vožnje a ako bi ignorisali rizikuju da previde saobraćajni znak i načine jedan ili više prekršaja. APEL da maksimalna brzina u gradu bude 60(zaista to NIJE mnogo) (sem pored škola, obdaništa i td) a na auto puti maksimalno 130.