Srbija na korak od usvajanja “ustava” rodne ravnopravnosti

Tanjug

23. 08. 2017. u 15:37

Zorana Mihajlović kaže da će novim zakonom poslodavcu biti zabranjeno da prilikom razgovora za posao ženu pita da li je udata ili planira da se venča i rađa decu, kao i da traži fotografije za prijavu na konkurs ili određeni fizički izgled

Србија на корак од усвајања “устава” родне равноправности

FOTO/ TANJUG / MILETA MIRCETIC

Vlada Srbije odlučna je da novim zakonom o rodnoj ravnopravnosti omogući jednake uslove za muškarce i žene, a rodna ravnopravnost jeste pitanje i kulture, naše svesti, nastojanja i budućnosti Srbije koju svi želimo da vidimo kao modernu i razvijenu zemlju, poručila je danas potpredsednica vlade i predsednica Kooordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović.


"Na korak smo do usvajanja nacrta zakona koji veoma važan za svakog muškarca i ženu, devojčicu i
dečaka. Dira sve sfere društvenog, ekonomskog i političkog života. Nacrt zakona jeste ustav rodne ravnopravnosti", kaže Mihajlović koja je novinarima predstavila nova rešenja.

Najavila je da će se se taj nacrt zakona naći pred vladom u naredne dve nedelje, a raspravu u parlamentu očekuje krajem septembra.

Novi zakon trebalo bi da omogući povećano učešće žena u političkom i javnom životu, a Mihajlović kaže da će novi propis uvesti kvotu 40 odsto za manje zastupljeni pol u organima upravljanja i rukovođenja, u medijima, nauci, obrazovanju, kulturu i sportu.

"Zakon ne pravi razliku između privatnog i državnog sektora. To znači da se pitanje rodne ravnopravnosti i primena zakona odnosi na sve u zemlji", naglašava Mihajlović.

Kako je navela, zakon prepoznaje prevenciju u oblasti rodno zasnovanog nasilja, posebno se bavi ekonomskim osnaživanjem žena koje će omogućiti mnogo jaču i veću privrednu aktivnost za brži razvoj zemlje.


Na predstavljanju novih rešenja rečeno je i da žene u Srbiji godišnje rade 40 dana više od muškaraca, da su manje plaćene, potrebno im je tri puta više vremena da bi napredovale na poslu, i za razliku od 56 odsto muškarca, samo sedam odsto njih pregovara sa poslodavcem o povećanju plate.

Mihajlović kaže da će poslodavcu biti zabranjeno da prilikom razgovora za posao ženu pita da li je udata ili planira da se venča i rađa decu, kao i da traži fotografije za prijavu na konkurs ili određeni fizički izgled.

Navela je da je nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti, na kome se sa ministarstvima, agencijama, nezavisnim institucijama i nevladinim opranizacijama radilo dve i po godine, deo i Akcionog plana za poglavlje 23 i nalazi se u planu o 100 dana rada vlade Ane Brnabić.

"Nacrt zakona dolazi kao široki društveni konsenzus. Imamo sva pozitivna mišljenja od svih institucija. Nemamo još pozitivno mišljenje ministarstava rada i odbrane. Sa Ministarstvom odbrane se trenutno vode razgovori", kaže Mihajlović.


Navela je da je Ministarstvo rada imalo predlog da se zakon vrati na početak, da se formira nova radna grupa, ali ističe da mišljenja više od 25 institucija govore da je zakon važan za društvo, te da veruje da to toga neće doći.

Govoreći o sprečavanu partnerskog i nasilja u porodici, Mihajlović kaže da zakon prepoznaje sve vrste nasilja - ekonomsko, psihološko i fizičko i predviđa uvodenje SOS telefona.

Istakla je važnost primene zakona nakon njegovog usvajanja.

"Biće potrebno vreme, ali ćemo krenuti korak po korak", porucucje Mihajlović.

Novi zakon trebalo bi da omogući i integrisanje materije rodne ravnopravnosti i rodno zasnovanog nasilja u obrazovni sistem, podršku obrazovnim i kulturnim programima koji doprinose promovisanju rodne ravnopravnosti, rodno senzitivno izveštavanje u medijima i obezbeđivanje jednakog pristupa sportu za dečake i devojčice.

Biće zabranjeno traženje podataka o ličnom i porodičnom životu i planovima prilikom zapošljavanja, uvodi se obaveza poslodavaca da rade na uspostavljanju rodnog balansa, odnosno zapošljavanja manje zastupljenog pola, kao i zaštita zaposlenih i uživanje svih prava usled odsustva zbog trudnoće i roditeljstva.

Novi zakon omogućiće uspostavljanje nacionalnog SOS telefona, sigurne kuće i prihvatilišta, psihološko savetovanje, pomoć žrtvama seksualnog nasilja, kao i prevenciju nasilja.

Lokalne samouprave će imati obavezu da formiraju stalna tela za ravnopravnost polova, a novi zakon omogućiće ustanovaljavanje celovitog okvira za koordinaciju, praćenje, realizaciju nad sprovođenjem aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti.

Predvideće i kazne za prekršioce, koje će se kretati od 500.000 do milion i po dinara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

iz glave

24.08.2017. 07:14

briselska demagogija - pa bas sa zapada dolazi izreka da je najveci ženski usud lepota