Besparica i zapad koče povratak vojnog roka
23. 07. 2017. u 17:03
Uvođenje redovnog služenja vojnog roka za našu državu još nije tema. Vraćanje regruta u startu košta 70 milijardi
.jpg)
AKTIVIRANjE obaveznog služenja vojnog roka u Srbiji, osim što bi ispraznilo budžet, moglo bi da ugrozi i međunarodni položaj naše zemlje. Ideju o ponovnom odlasku u kasarne Zapad doživljava kao najavu militarizacije srpskog društva i zato ne podržava ponovno uvođenje pune vojne obaveze.
Inicijativa da se ponovo uvede obavezno služenje vojske ne nedostaje - zastupljena je među pojedinim političkim strankama, poslaničkim grupama, istraživanjima javnog mnjenja. Ovim pitanjima bavi se i međuresorna radna grupa Vlade Srbije zadužena za analizu i predlog strateških i odbrambenih dokumenata Vojske Srbije.
Poslednji koji je u javnosti otvorio ovu mogućnost jeste novi ministar odbrane Aleksandar Vulin.
- Ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka svakako nije nešto što ja kao ministar mogu da nametnem. To je tema o kojoj bi trebalo da razmisli i izjasni se celo društvo - kaže Vulin za "Novosti".
Ministarstvo odbrane je uradilo u prethodnim mesecima internu analizu koja je pokazala da bi vraćanje regruta u kasarne samo u prvoj godini koštalo državu oko 70 milijardi dinara, što je za Srbiju ogroman iznos - kompletan jednogodišnji vojni budžet.
Nekadašnji predavač na Vojnoj akademiji pukovnik Milosav Pješević navodi da bi prelazak na staro iznudio velike rezove.
- Veliko je pitanje da li bi postojeća organizacija, kapaciteti, ljudski i materijalni resursi mogli da trpe regrute u kasarnama - navodi Pješević. - Da bi se to sprovelo, potrebne su brojne promene sistema, posebno na operativnom i taktičkom nivou, kao i kompletna izmena principa obuke vojnika i podoficira.
Glavni argumenti za renesansu pune vojne obaveze su sve opasniji bezbednosni izazovi, politika vojne neutralnosti, kao i skromna izdvajanja za profesionalnu vojsku. Srbija je, uz to, prvi put u svojoj istoriji, dobila gotovo celu generaciju mladih koji nisu prošli ni najosnovniju vojnu obuku. Reč je o najmanje 200.000 punoletnih mladića koji su od 2000. godine do danas dug državi odužili služenjem u civilu, odnosno kojima je upis u vojnu evidenciju bila jedina obaveza. To je drastično oslabilo rezervni sastav, koji u slučaju oružanog sukoba ima obavezu da stane pod ratnu zastavu.
.jpg)
Istoričar Bojan Dimitrijević, koji je kao pomoćnik ministra odbrane učestvovao u pripremi prelaska sa regrutnog sastava na profesionalnu vojsku, danas smatra da je odluka o suspenziji obaveznog služenja vojnog roka bila ishitrena.
- Osećam određenu dozu odgovornosti za taj prilično brzopleti postupak i mislim da smo na taj način u stvari izvukli jednu od poluga normalnog funkcionisanja vojske - kaže Dimitrijević. - Vreme je pokazalo i da ne postoji adekvatan izvor popune mirnodopskih jedinica.
sasa
23.07.2017. 17:12
moje dete gladovati nece,služiti vojsku a da mu dnevnica bude manja od paklice cigareta,smesno.Ko hoće izvolte
@sasa - TAko je! Sinu i posao da nadjete. Ma i devojku svom sinu da nadjete!
Uvedite vojnu obuku koja ce biti iskljucivo preko subote i nedelje, u mestima u kojima i zive obveznici. I imacete spremnu populaciju, koja ce se odazvati.
Treba uvesti vojni rok da se omladina nauči redu, disciplini. Dok se služio vojni rok nije postojala reč HULIGANI. U vojsci ti ubiju svu volju za huliganatvom. Od huligana vojska pravi normalne i zdrаve ljude.
@Lik - Meni su pricali da ljudi koji odu u vojsku se nikad vise ne potuku u zivotu. Cak i nikad ne kradu.
Komentari (37)