Albancima smetaju Visoki Dečani, prete i zbog Haradinaja
24. 04. 2017. u 14:00
Albanci ne prihvataju da svetinja Visoki Dečani raspolaže svojom zemljom. Najavljuju proteste i potpunu blokadu prilaznog puta manastiru

Visoki Dečani
Da je pretnja silom postala glavni argument za ostvarivanje ciljeva Albanaca na Kosmetu, prema mišljenju Srba u Pokrajini, potvrđuju i najnovije pretnje upućene manastiru Visoki Dečani, svetinji koja se nalazi na listi Uneska.
Iako se odnose na neslaganje sa sudskom odlukom kojom se manastiru potvrđuje vlasništvo nad 24 hektara imanja, poznavaoci političkih prilika na Kosmetu smatraju da su pretnje povezane i sa očekivanom odlukom sudskih organa u Francuskoj u vezi sa zahtevom Srbije da joj se izruči Ramuš Haradinaj, čija politička partija ima najjače uporište upravo u Dečanima.
Posle ultimatuma koji su Albanci, kao i dečanski ogranak albanskog Saveza istoričara Kosova “Adri Hajdari”, krajem prošle nedelje uputili kosovskoj vladi - da poništi odluku Ustavnog suda o pravu manastira na zemljište, albanski istoričari najavili su da će 28. aprila održati protest na putu ka manastiru.
Povodom najave blokade, Sava Janjić, iguman manastira Visoki Dečani, smatra da će sudbina zemlje ove svetinje pokazati da li su pretnje nasiljem na Kosovu iznad svega, pa i iznad pravosudnog sistema. Tim povodom, na svom nalogu na jednoj od društvenih mreža iguman ove svetinje napisao je da je apsurdno govoriti o pravnom poretku na Kosovu ukoliko manastir ne može da obezbedi svoja imovinska prava.
- Sudbina zemlje manastira Dečani pokazaće da li lokalni kosovski klanovi mogu da obaraju odluke svog ustavnog suda koristeći pretnje nasiljem - napisao je iguman Sava.
NE PRIZNAJU ODLUKU SUDA
Neslaganje albanskih istoričara, ali i lokalnih vlasti u Dečanima, sa odukom suda, odnosi se na zemljište koje su komunističke vlasti 1946. godine oduzele a država Srbija 1997. godine vratila manastiru, što zajedno sa dvadesetak hektara, koliko je manastir imao do tada, čini 55 hektara zemlje.
Iako su vraćena 24 hektara imanja ubeležena u katastar, lokalne opštinske vlasti u Dečanima posle 1999. godine ne priznaju ovu odluku suda, a manastirskom imovinom su u međuvremenu raspolagale dve privatne albanske firme iz Dečana.
Ivanka Kosovka
24.04.2017. 15:06
Sta vredi? Mi bismo ka normalan svet, da se postuje zakon, Ustav...Ali, toga kod njih nema. Onda se trrba obratiti medjunatodnom sudu pravde. Dokle vise pretnje, proterivanja, rusenja???
Država treba pod hitno da donese zakon o zaštiti privatnog poseda ,čak i oružijem ...imajući u vidu da je KiM naša pokraina ...onda će taj zakon i tamo važiti , pa neka onda šiptari jurišaju !!!
@RacaVračar - mobilisati studente koji danima marsiraju po gradovima srbije.i stacionirati ih u sela oko kosmeta sa naoruzanjem,i njihove tate i mame >
More šiptari ne dirajte Dečane!
@zola - More ti shkavell sedi tamo i cuti
Komentari (6)