Sveštenika 2.500, monaha sve manje

R. DRAGOVIĆ

30. 01. 2017. u 20:00

Da li u eparhijama Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i regionu ima dovoljno sveštenoslužitelja. Brigu zadaje obrazovanje i predanost klirika

Свештеника 2.500, монаха све мање

Zgrada Patrijaršije SPC u Beogradu

GDE god ima pravoslavnih Srba, služe i naši sveštenici. Molimo se da što pre bude više i jednih i drugih.

Ovako, u najkraćem, u beogradskoj Patrijaršiji odgovaraju na pitanje ima li Srpska pravoslavna crkva dovoljno sveštenika i monaha. Poslednjih godina često se čuju primedbe vernika da su crkve u određenim delovima Srbije ostale bez klirika, pa obrede obavljaju sveštenici iz drugih, udaljenih parohija.

U sedištu SPC ne negiraju da u pojedinim krajevima, uglavnom slabije naseljenim, nedostaje sveštenoslužitelja, ali objašnjavaju da crkveni “kadrovski plan”, uprkos nešto slabijem trendu priliva novih ljudi u mantijama, generalno odgovara potrebama vernika.

- Većina eparhija SPC u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini dobro je popunjena sveštenstvom - navode u Patrijaršiji. - Situacija je nešto nepovoljnija u pojedinim delovima Bosne i Hercegovine, kao i u Hrvatskoj. U tamošnjim parohijama manje je vernika, pa u pomoć priskaču kolege iz okolnih.

Duhovne službe u SPC, prema raspoloživim podacima, obavlja više od 2.500 sveštenika i oko hiljadu monaha. Najveći broj njih je u eparhijama u Srbiji, gde je uz oltar oko 2.000 klirika, kao i većina monaštva.

Upućeni u crkvena zbivanja naglašavaju da je broj sveštenika zadovoljavajući, ali da je veći problem njihovo obrazovanje i predanost zaduženjima. Većina klirika ima završenu tek srednju školu, dok je diploma Bogoslovskog fakulteta privilegija samo užeg kruga, čije su parohije mahom u većim gradovima - Beogradu, Kragujevcu, Novom Sadu, Podgorici...

Obrazovanju sveštenoslužitelja u Crkvi poslednjih godina poklanja se sve veća pažnja. Neobrazovani popovi, sa drugim ili trećim stepenom stručne spreme, oličavali su vreme komunizma, kada je potreba za kadrom bila veća nego što je bilo kandidata. U većim i uglednijim eparhijama, kakva je na primer Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka, danas gotovo svi novorukopoloženi klirici imaju visoko obrazovanje. Među njima nije malo ni magistara, kao ni doktora nauka.

Monašenje u manastiru Bešenovu 2016. godine, prvo posle više od 80 godina,Foto: D. DOZET

Svešteničko zvanje često se prenosi sa kolena na koleno. Među mladim bogoslovima veliki deo čine deca iz svešteničkih porodica. Postoje čak i familije sa dugim bogoslovskim pedigreom koji datira u prošlost i po stotinu godina.

- Sve je vidljiviji problem sa monaštvom, budući da sve manje mladih dolazi u manastire - kaže sagovornik “Novosti” iz vrha SPC. - Među njima je malo obrazovanih i kaluđera sa iskustvom, koji bi mogli da preuzmu važne crkvene zadatke. To bi mogao da bude veliki problem, jer se episkopi koji istinski upravljaju Crkvom biraju iz kruga monaha. Episkop bi trebalo da ima najviše teološko obrazovanje, da ima iskustva sa civilnom administracijom i zakonima, govori strane jezike, ali i da ima potrebnu širinu i opštu kulturu. U monaškom redu, međutim, takvih je sve manje.

Koliko manjak monaštva može da preraste u veliki problem govori i činjenica da se u vrhu SPC već razmišlja šta treba učiniti sa manastirima koji ostanu bez obitelji. Jedna od mogućnosti jeste i njihovo prerastanje u neku vrstu duhovno-istorijskih centara, ali bez monaškog bratstva kao glavnog stuba manastira.

Božićna liturgija u Sabornoj crkvi Foto: Z.Jovanović

- Nije prvi put da priliv monaštva opadne - objašnjavaju u Crkvi. U prošlosti se to dešavalo više puta, a u pojedinim momentima ovaj problem je dovodio u pitanje i sam opstanak značajnih manastira. Hilandar je primera radi posle Drugog svetskog rata ostao gotovo bez kaluđera, a slično se krajem osamdesetih godina dogodilo i sa manastirima na Kosovu i Metohiji.

DRŽAVA PLAĆA DOPRINOSE

MATERIJALNI položaj sveštenika SPC, kao i drugih konfesija, popravljen je 2012. godine kada je država preuzela plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, čime je rešen jedan od njihovih najvećih problema. On je posebno opterećivao klirike u siromašnim eparhijama i na selima, koji su često treće doba dočekivali na rubu egzistencije. Doprinosi za penzije sveštenicima tradicionalnih crkava državu košta oko tri miliona evra godišnje.

Đaci sa profesorom u dvorištu Bogoslovije u Prizrenu


PET BOGOSLOVIJA

SVEŠTENICI SPC obrazovanje stiču u srednjim bogoslovskim školama. U Srbiji radi beogradska Bogoslovija Svetog Save, niška Sveta Tri jerarha, karlovačka Sveti Arsenije Sremac, kragujevačka Svetog Jovana Zlatoustog i Bogoslovija Svetih Ćirila i Metodija u Prizrenu. Bogoslovi se školuju i u srednjim školama na Cetinju, u Foči i manastiru Krka u Dalmaciji. Diplome ovih obrazovnih ustanova svake godine stekne više stotina mladića, od kojih većina bira sveštenički poziv.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (29)

сале

30.01.2017. 20:20

Помаже Бог. Ето на шта смо свели нашу веру, ако завршиш школу можеш да се надаш некој парохији и да капље, ако имаш кеша онда можеш да добијеш парохију где цури. Да ли истински верујеш у Господа Христа нико те не пита ако си послушан и на време плаћаш епархији. Не знам само да ли се запитају докле тако могу да раде.

мрсимуд

30.01.2017. 21:18

@Vožd - Кога, како, с којим циљем и на који начин?. Да ли је "бог" сачувао Србе у Првом светском рату 50% мушке популације је изгинуло а многе породице (удовице) унесрећене. Из овог примера; да ли "бог" има успеха?.

Зоран

30.01.2017. 20:59

СПЦ треба да одабира најбоље свештенике(духовнике) да добију веће парохије по селима и градовима.Многи свештеници осим богослужења и немају велики контакт са верницима.Веронаука и грађанско образовање треба да буду обавезни предмети како би млађа поколења били много бољи и честитији људи од ових данас.Ово данас ништа не ваља.

Lune

11.10.2017. 01:04

@Зоран - Hm,hmm...SPC,za popove,regrutuje,mahom decu sirotinje,slabo obrazovanu. Kaludjeri,su skloni ucenju i studiranju,doktorima nauka.Ovo sam cuo iz usta kaludjera,Ja,sam ateista.A sto sebtice "'ostalog"http://lovac.na.zene.i.novac. O Kacavendama i Pahomijim,drugom priliikom.

Cica

30.01.2017. 21:00

Pomenute "kolege koje priskacu" po Bosni ne treba ni zvati svestenicima,obicni biznismeni,bar gospodin koji sluzi u crkvi u Drinjaci a "priskace" i u okolne.

Чикириз

30.01.2017. 22:04

Неоправдано се придаје велики значај образовању свештеника! То уопште није гаранција вере! Сетите се да су првоапостоли били прости рибари!!У Св.Писму се каже" блажени чисти срцем јер ће Бога видети"!! Не каже се блажени образовани!

RacaVračar

31.01.2017. 09:46

@Чикириз - zorane , moraš odvojiti vernike i propovedače...

Пеки

30.01.2017. 22:09

Проблем недостатка интелектуалне елите је видљив и у цркви. У култури смо највише пали, и црквена јерархија и свештенство не заостају нимало у томе. А питања на које теба дати одговоре је више него икада. Црква је још увек у добу комунизма, оно што је могуће реформисати треба реформисати. И подићи ниво културе обичног свештенства. На пример да мало говоримо и о реалном сатанизму 'турбофолк "култури", којој нажалост и многи свештеници подлежу... Исто тако до чина се често пута долази путем веза..

Вук

30.01.2017. 22:12

Преместити образоване и школоване свештенике из великих градова у мањим местима.

Marko

30.01.2017. 22:29

Nije tacno da ima malo diplomiranih teologa. Niste dobro informisani. Na zalost problem nepotizma kao sto ste i samo naveli `sa kolena na koleno`je uze maha, pa tako da ljudi sa Masteorm iz teologije sede kuci dok `sinovi` `rodjaci`, `kumovi` naslodjuju svoje oceve kako na PBF gde je dekan zaposlio svog sina i pola familije starijih profesora, tako i po parohijama. Udijite malo dublej u problem.

slavko radovanovic

30.01.2017. 23:21

Nebi se složio sa svim osjenama u ovom članku.Prvo Srpska pravoslavna crkva prošla je veliko stradanje za vrijeme Drugog svjetskog rata a i za vrijeme komunizma.U Drugom svjetskom ratu porušene su mnoge crkve i pobijeni mnogi sveštenici.Progon je nastavljen i za vrijeme komunizma.Nije dozvoljena opravka porušenih crkava a gradnja novih je skoro bila zabranjena.Narod je bio skoro napustio crkvu.U zdanjoj deceniji XX vijeka i u prvoj XXI podignute su mnoge crkve.I narod se vratio u crkve.

sale

31.01.2017. 09:16

@slavko radovanovic - Jeste vratio se narod u crkvu krajem 90ih I početkom 2000., ali su popovi i vladike opet uspeli da ga oteraju, ovaj put bez komunista.

Francesco

31.01.2017. 11:36

@slavko radovanovic - Živeo Josip Broz Tito zauvek. Srbi čim napune frižider zaborave na crkvu.

slavko radovanovic

30.01.2017. 23:25

Normalno je da je najverješiviji problem sa kadrom-sveštenicima jer je se brže crkva sagradi nego se isškoluje jedan sveštenik.A da bi sveštenik stvarno stasao u pravi kadar nije dovoljno da završi školu.Teba vremena.Za vrijeme komunizma mladići su radije išli u vojsku nego u bogosloviju.Crkava je bila zaista osiromašila.Oduzeto joj je sve što je imala a narod je odstranjen od crkve.Sada kada vjernika ima i para i crkava se baš nije dobro snašla u tom novom vremenu naročito kada u finansijama.

slavko radovanovic

30.01.2017. 23:31

Migraciona kretanja koja su nastala i za vrijme ratova a noročito za vrijeme komunizma se teško odražavaju i na crkvu.Sela su opustjela i imamo straviče zločine po porodicama.To je znak da su se mnogi vratili u crkvu ali nisu vjeri.I ne ide to tako lako.Kakvi god da su popovi.Imam osjećaj da je i institucija vjeroučitelja po školama zloputrebljena i da su mnogi našli uhlebljene tu.Rijetko ih vidjam sa razredom da su u crkvi.Kada sam ja bio djak nisam smio ni da zavirim u crkvu.A danas nije tako.

Петар

31.01.2017. 00:03

@slavko radovanovic - Нападају Цркву по новинама, погледајте само случај нишког владике кога су бизнисмени истерали из епархије а сад су храмови празни.Народ је за време Патријарха Павла имао велико поверење у духовнике данас се све променило.Ово је пре свега опомена за црквене великодостојнике да чују глас народа.

Прока

30.01.2017. 23:51

Ни оразовање ни број свештеника нису највећи Проблем. Вера у бога је оно што многима фали и то може да православне да уништи.

itekako

31.01.2017. 10:55

Dok god smo svesni da vrednost coveka nije iskljucivo sadrzana u veri vec u samom coveku, svestenici nam i nisu potrebni. Stvar je u tome da crkvu postujem a svoje verovanje u Boga i coveka ljubomorno cuvam. Posrednik izmedju mene i Boga mi nije potreban.

Tadijakadija

31.01.2017. 11:57

Наша црква је превише нефлексибилна и крута.Ја бих увео да се владике које управљају црквом бирају не из редова монаха , већ из редова попова и то оних који су завршили теолошки факултет.Значи да имају жену и по могућству децу, па би самим тим проповедали породичне вредности.Исто тако кад би увели причест , и то за сваког човека једна мала чашица, мање би се гадили људи да пију причест после других.Мисионарски рад , нарочито према Ромима , да пређу у нашу веру ,била би од стратешке важности.

Абердар

31.01.2017. 17:18

itekako@↪ Вредност човека није у човеку него у створитељу ! ( без њега смо ништа) Смисао људског живота је обожење ( по благодати) А спасења нема без цркве( тело Христово) Буди опрезан не воде сви путеви ка Богу!! Само у цркви кроз сина,уз помоћ светих тајни( свети дух) ми долазимо до нестворене светлости оца!!! Све остало су протестантске новотарије!!!

peki

31.01.2017. 19:40

Kada vidite licemerje onih koji su se odrekli navodno sveta i materijalnog zarad duhovnog a u kakvom raskosu zive,gde je glavno ucenje postovanje episkopa a ne Hristosa onda se ne pitajte sto nema monaha,nasuprot njima oklevetani vladika Artemije nema tih problema,njemu pristizu novi.Trenutno on ima vise monaha od SPCa.