Komarci ubijaju i u Srbiji
08. 08. 2016. u 14:20
Virus Zapadnog Nila uobičajen za letnji period, ali broj inficiranih nije zabrinjavajući i smanjuje se iz godine u godinu. Najveći broj zaraženih se registruje krajem jula, u avgustu i septembru

POJAVA virusa Zapadnog Nila, od kojeg su, prema podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", obolele tri osobe i jedna od njih preminula, nije neuobičajen za ovo doba godine. Strunjaci ističu da broj obolelih nije zabrinjavajući i da će, iako je nezahvalno prognozirati, biti značajno manji nego 2013. godine, kada je bilo najviše obolelih sa najtežom formom ovog virusa.
Prema rečima prof. dr Dragana Delića, infektologa, osim tri potvrđena slučaja obolevanja ima i "sumnjivih" pacijenata, kod kojih postoji opravdana klinička sumnja da se radi o virusu Zapadnog Nila, ali nema virusološke potvrde.
Iskustvo naših infektologa govori da se od 2012. godine prvi oboleli registruju uglavnom u drugoj polovini jula, a najveći broj u avgustu i septembru, jer je to period maksimalne aktivnosti komaraca koji su prenosioci virusa.
- Najviše obolelih sa najtežom formom virusa Zapadnog Nila bilo je 2013. godine, a narednih pa i ove godine taj broj je značajno manji - kaže profesor Delić. - Karakteristika svih infektivnih bolesti, kao i ove, jeste da se mogu manifestovati veoma blagim, čak neprimetnim simptomima, što se kod virusa Zapadnog Nila dešava kod 80 odsto inficiranih. Kod 20 odsto pacijenata se pojavljuju sipmtomi slični gripu - povišena temperatura, bolovi u mišićima, glavobolja, gubitak apetita.
Simptomi bolesti, ako je osobu ujeo zaraženi komarac, pojavljuju se tri do 14 dana nakon uboda, koliki je period inkubacije. Ako se neki od simptoma pojave, prolaze u toku tri do šest dana i uglavnom se leče davanjem lekova za snižavanje temperature, lekova protiv glavobolje, rehidratacijom... Najugroženiji su stariji od 65 godina i kod dva odsto obolelih u ovoj starosnoj dobi dolazi do neuroinvazivnog oblika bolesti koji zahteva bolničko lečenje.
- Kod jednog broja obolelih na 150 inficiranih dolazi do razvoja teške kliničke slike sa znacima upale mozga (encefalitisa) ili upale moždanice i kičmene moždine (meningitisa) - kaže dr Ivana Begović Lazarević, epidemiolog u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd. - Tada u kliničkoj slici, pored groznice i glavobolje, dolazi do pojave ukočenosti vrata, dezorijentacije, konvulzija... Ovi simptomi mogu da traju nekoliko nedelja, sa mogućim trajnim neurološkim oštećenjima.
Naša sagovornica ističe da je u 2013. godini samo u Beogradu registrovan 131 oboleli, dok ih je 2014. bilo 28, a prošle godine 27. Ona naglašava da je najvažnije zaštititi se od uboda komaraca, pa izbegavati boravak na otvorenom uveče i u zoru, nositi odeću koja pokriva ruke i noge, koristiti zaštitne mreže na prozorima.
ZA ČETIRI GODINE 56 SMRTNIH ISHODA
PREMA podacima "Batuta", u periodu od 2012. do 2015. godine u Srbiji je registrovano 480 slučajeva groznice Zapadnog Nila, od kojih je 326 klasifikovano kao potvrđen slučaj. U istom periodu zabeleženo je 56 smrtnih ishoda koji se mogu dovesti u vezu sa obolevanjem od groznice Zapadnog Nila.
To je virusno oboljenje koje se prenosi ubodom komaraca. Glavni vektor, odnosno prenosilac, jeste Culex pipiens, vrsta komaraca koja je odomaćena i kod nas. Glavni rezervoar zaraze su različite vrste ptica, u kojima se virus održava, dok je čovek slučajni, odnosno slepi domaćin, jer se infekcija virusom Zapadnog Nila sa njega dalje ne prenosi.
Komentari (1)