Goran Nikolić: Država pokreće inovacije
29. 01. 2016. u 13:01
Inovacije su ključne za rast proizvodnje i time životnog standarda. Uvreženo mišljenje je da inovacije finansira privatno preduzetništva

INOVACIJE su ključne za rast proizvodnje i time životnog standarda. Uvreženo mišljenje je da inovacije finansira privatno preduzetništvo. Međutim, sva je prilika da je to još jedna od zabluda.
U kontroverznoj knjizi Mazzucato (2011): "Preduzetnička država - Razotkrivanje mita o privatnoj incijativi u inovacijama" ukazuje se da je država zaslužna za najveće pomake u inovacijama. Npr. čak tri četvrtine novih molekularnih entiteta (1993-2004, u SAD) posledica su državnog ulaganja u patente. Možda čak i više ubedljiv primer jesu informaciona i komunikaciona revolucija. Naime, američka Nacionalna fondacija za nauku finansirala je algoritam koji je pokrenuo "Guglov" pretraživač. Prva sredstva za "Epl" došla su iz vlade SAD (preko Small Business Investment Company). Sve navažnije tehnologije koje čine ajfon su takođe finansirane od strane američke države. Isti slučaj je sa internetom, bežičnom mrežom, sistemom za globalno pozicioniranje, mikroelektronikom, koji su sedam decenija finansirani parama američke države.
Uloga države je važna zbog velike neizvesnosti, u vremenskom rasponu i troškovima povezanim s bazičnim naučno utemeljenim inovacijama. Privatne kompanije niti mogu niti hoće da snose te troškove, delom i zato što one ne mogu biti sigurne da će pokupiti plodove (koji su daleko u budućnosti). Jasno je da privatni sektor nije mogao stvoriti internet ili GPS i samo je američka vojska imala sredstava da to učini (u ekonomiji koja je bazirana na finansijama privatni sektor će pre kupovati akcije nego ući u finansiranje inovacija). Država igra ključnu ulogu i u temeljnim pomacima u energetskim tehnologijama. Naime, američka vlada je snažno pomogla razvoj hidrauličkog frakturisanja nafte i gasa iz stenovitih uljnih škriljaca (tzv. freking).
U SAD sredstva vlade za istraživanje i razvoj čine čak tri petine ukupnih sredstava za te namene. Dakle, država je aktivan preduzetnik koji preuzima rizik i prihvata neizbežne neuspehe. U SAD se vodi aktivna razvojna politiku preko dva stoleća (od Aleksandra Hamiltona). Neuspeh Nemačke da zadrži čelne pozicije kada su u pitanju nove tehnologije, za razliku od pre Drugog svetskog rata, može se pripisati ograničenoj ulozi države trenutno.
Pouka za Srbiju, u kojoj istina nikada nije ni bilo prevelike priče o značaju privatnog sektora za razvoj inovacija, jeste da se država preko fakulteta i instituta mora više baviti patentima koji mogu biti primenljivi kod domaćih kompanija. Pored toga i slanje mladih naučnika na specijalizaciju u inostranstvo, odakle će doneti nova iskustva i povezivanje sa globalnim istraživačkim centrima, čini se drugim prioritetom.
Navedene teze razbijaju mit o tome da je država samo prepreka tržištu i da sprečava preduzetničke napore. Naprotiv, vlade finansiraju rizike, dok privatni sektor žanje nagrade. Ono što je u nastajanju je simbioza u kojoj privatni sektor parazitira, dok su gubici socijalizovani. Poreski obveznik finansira bazične inovacije koje pokreću ekonomiju. Neprepoznavanje uloge države u podsticanju inovacija prepreka je prosperitetu.