Izbeglice iz Hrvatske: Bez prava, a Evropljani
01. 06. 2013. u 20:58
Stanovnici Srbije proterani iz Hrvatske, od 1. jula će postati zvanično žitelji EU, ali njihovi problemi ostaju. Ne očekuju privilegije, nadaju se vraćanju imovine, penzijama...
IMAM i putovnicu i domovnicu, ali kuda ću sa njom. Boljeg života za nas nema nigde - kaže Gojko S., izbeglica iz Knina. - Skoro dvadeset godina živim od danas do sutra, sa neredovnom platom i u kućici koju sam u Batajnici sam sazidao. U Krajini mi je ostalo sve. A ja se sve ove godine osećam isto - kao da nigde ne pripadam.
Osim njega, u Srbiji još 45.000 stanovnika ima izbegličku legitimaciju i svi oni će 1. jula, osim ovog, zaraditi još jedan „status“ - građana Evropske unije. Ulaskom Hrvatske u EU, ovdašnje izbeglice bi - makar formalno - trebalo da imaju sva prava kao i Šveđani, Nemci, Španci, Italijani... Malo ko među njima, međutim, zaista i očekuje da im će im 1. jul promeniti živote, makar i za promil.
U Komeserijatu za izbeglice Republike Srbije kažu da će sve porodice koje i danas imaju izbeglički status imati prava kao i stanovnici Hrvatske, ali teško mogu da pobroje koje bi to tačno privilegije mogle da imaju ovdašnje izbeglice. Izvesno je samo da će nešto - još jednom - izgubiti:
- Novi Zakon o prebivalištu koji je usvojila RH, podrazumeva da izbeglice više neće moći istovremeno da imaju ličnu kartu obe države već će morati da se opredele. S druge strane, dvojno državljanstvo, a samim tim i pasoše će moći da zadrže - objašnjava Jelena Marić, iz Komeserijata. - Očekujemo da će svi zadržati srpsku ličnu kartu jer im je ona mnogo korisnija, a gubitak hrvatske samo će podrazumevati da ne mogu da učestvuju na lokalnim izborima, već samo na parlamentarnim i predsedničkim.
Ona podseća da je iz Hrvatske u našu zemlju devedesetih preseljeno 350.000 Srba i da je najveći broj uzeo dvojno državljanstvo. Većina ih se skrasila svuda po Srbiji, malo ih je otišlo u beli svet, a tek se neznatni broj vratio u stare krajeve iz kojih su pre dve decenije oterani.
- Nekada smo imali 700 kolektivnih centara širom zemlje i u njima 60.000 stanovnika, a danas imamo 29 kampova u kojim živi 2.400 građana, od kojih je 450 izbeglih iz Hrvatske - kaže Jelena Marić. - Svi će oni u naredne tri godine dobiti trajni smeštaj, a na kolektivne centre će biti stavljeni katanci. I stambeno pitanje 45.000 ostalih izbeglica iz Hratske će takođe biti rešeno u narednih pet godina.
Tako je brigu o prognanim porodicama preuzela Srbija, dok Hrvatska i dalje za njih „ne mari“.
- Možemo samo da se nadamo da će Hrvatska, ulaskom u EU, početi da tretira sve svoje građane na isti način, bez obzira na mesto gde žive - dodaje ona. - A za početak, da će se pozabaviti rešavanjem stanarskog prava, koje je jedno od najvažnijih.
U izbegličkim udruženjima, pak, ne očekuju mnogo od „suseda“ jer se do sada nisu pokazali voljnim da reše pitanja na koja su se sami obavezali kroz razne povelje i deklaracije.
- Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju neće sam po sebi rešiti brojne probleme izbeglih i prognanih Srba - kaže Miodrag Linta, predsednik Koalicije udruženja izbeglica i narodni poslanik. - Ključni preduslov za pravično i trajno rešenje naših problema jeste aktivna uloga države Srbije.
On kaže da zato sada najviše očekuje od „naših“ i poziva predsednika Narodne skupštine, Nebojšu Stefanovića, da što pre sazove posebnu sednicu na kojoj bi se usvojila Rezolucija o poštovanju ljudskih prava izbeglih i prognanih lica i drugih oštećenih građana iz Hrvatske. Tek sa ovakavom podrškom bi se mogla „pritiskati“ evropska Hrvatska.
- Sada posebno moramo insistirati na rešavanju problema koji se već godinama zanemaruju. A najveći su prespore ekshumacije i identifikacije nestalih lica, oduzete kuće i zemljišta. A nije završena ni obnova porušenih stambenih jedinica - dodaje Linta. - Još nije omogućena ni novčana nadoknada štete za uništenu imovinu. I dalje su izrazito nepovoljni uslovi otkupa za povratnike srpske nacionalnosti koji su stan dobili kroz tzv. Program stambenog zbrinjavanja, a nije rešeno ni pitanje neisplaćenih penzija i devizne štednje. Srpske kuće se oporezuju kao vikendice, ne poštuju se zakonski propisi koji garantuju slobodnu upotrebu srpskog jezika i pisma u opštinama i gradovima gde je učešće Srba preko jedne trećine u ukupnom stanovništvu.
Eto zadatka, dodaju u ovom udruženju, za novu „evropsku“ Hrvatsku.
Raja
01.06.2013. 21:58
Sjajan pokazatelj koliko su sve vlasti u Srbiji, od Slobe do Tome brinule o srpskom nacionalnom programu i interesu. Zar niko, pored toliko desetina hiljada "mudrih" pravnika, ne zna sta znaci pokrenuti pravni postupak pred medjunardnim sudovima, tim pre sto je hrvatska izvrsna i zakonodavna vlast pod lupom EU, ma sta mi mislili o istoj. To je ipak sistem gde je privatna imovina iznad svega, a hrvatsk drzava je to srbima otela. Sigurno ce proteci mnogo vremena, ali bar treba poceti.
@Raja - Raja,ti vrlo dobro znas da je ta ista Evropa i pomogla Hrvatskoj da napravi etnicko ciscenje,i takodje je znala Evropa za srpsku privatnu imovinu i nije je interesovalo ni malo!Da je interesuje srpska imovina oni bi postavili Hrvatskoj uslov da se svacija privatna imovina i ne samo srpska mora postovati i vratiti onome kome pripada,pa taj neka sa njom radi sta hoce!
@Raja - Ovo jednostavno ne zele da urade. Vlast od DOS-a dalje nije narodna vlast, vec vlast svetskog krupnog kapitala
@Raja - Apsolutno se slazem sa Rajom! Pored svih muka i nedaca nove vlasti, trebalo bi dodati i resavanje problema sa izbeglicama i na tome insistirati.
@Raja - Da smo obrnutim ulogama sa Hrvatskom, ona bi nam večito pravila smetnje da neudjemo u E.U. Ovi naši državnici ih tapšu po ramenu i još se izvinjavaju,pa i kllanjaju! A, stanovi i kuce po vecim centrima su otete od Srba u lepoj njihovoj. Dali smo mi lud ili mazohistički nastrojen narod???!!!!
Komentari (24)