Upisne kvote neusklađene sa potrebama tržišta
22. 04. 2013. u 22:26
Ni ove godine upisne kvote na fakultetima nisu usklađene sa potrebama tržišta rada. Iako lekari i nastavnici čekaju godinama posao, hiljade brucoša i dalje se upisuju
OKO 2.300 učitelja čeka posao, a u školama više od trećine nastavnika nema pun fond časova. U isto vreme, diplome učitelja se svake godine izdaju u Beogradu, Somboru, Užicu, Jagodini, Nišu... Iako se godinama najavljuje usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada, fakulteti su i ovog proleća samo “prepisali” upisne kvote od prošle godine.
Najviše se školuje upravo onih koji su najbrojniji u evidenciji Nacionalne službe zapošljavanja.
- Potrebe tržišta ne menjaju se godinama, ali je sličan broj i visokoobrazovanih kadrova koji nam stižu - kaže za “Novosti” Biljana Jelenković Paspalj, savetnica za zapošljavanje u NSZ. - Najdeficitarnija zanimanja su diplomirani farmaceuti, lekari specijalisti, veterinari i građevinski inženjeri sa posebnim licencama. Za njima uvek postoji tražnja. Sa druge strane, u kategoriji onih koji najduže čekaju posao, između pet i deset godina, jesu poljoprivredni inženjeri, agroekonomisti, politikolozi, učitelji i profesori fizičkog.
“Na čekanju” je najviše diplomiranih pravnika i ekonomista, ali oni, u proseku, ne čekaju predugo zaposlenje. Nezaposlenih ekonomista, prema statistikama NSZ, ima 6.400, a pravnika 4.600. Ipak, samo državni fakulteti upišu svake godine skoro 4.000 brucoša na pravne i još oko 4.300 na ekonomske fakultete.
Sa druge strane, posao veoma teško pronalaze mašinski inženjeri, kojih je nekoliko hiljada na evidenciji. Isto je i sa lekarima opšte prakse. Veliki je suficit i svih vrsta nastavnika.
A da bi se stvari promenile, potrebna je široka akcija u koju bi bili uključeni i privreda i univerziteti, ali i više ministarstava.
- Ne mogu ljudi iz visokog obrazovanja da sednu i maštaju šta nam treba, jer se to, možda, uopšte neće podudariti sa potrebama tržišta - objašnjava prof. dr Srđan Stanković, predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje. - Potrebno je da država formira telo u kome bi bili i stručnjaci koji se bave zapošljavanjem i ljudi iz obrazovanja, ali obavezno i iz privrede. Samo tako može se utvrditi kretanje na tržištu rada i šta će u narednom periodu biti potrebno poslodavcima.