Memorijalni marš stazama stradanja

Lj. ĐURIĆ

11. 09. 2018. u 19:54

Na Vozući i Ozrenu tužno podsećanje na veliki egzodus srpskog naroda i zločine muslimanskih snaga. Služena sveta liturgija žrtvama i položeni venci i cveće na spomen-obeležja civilima i borcima

Меморијални марш стазама страдања

Liturgiju predvodio mitropolit Hrizostom, Foto Lj. D.

JEDANAESTI put od pada Vozuće i južnog dela Ozrena u ruke Armije BiH i egzodusa 7.680 Srba, prognanici nekada etničkih srpskih naselja ovog područja maršom "Stazom egzodusa" obeležili su tužnu godišnjicu u znak sećanja na 10. septembar 1995. godine.

Autobusi sa učesnicima marša u rano jutro krenuli su iz Doboja, pristigli i iz Dervente, Prnjavora, Vukosavlja, Modriče i Bijeljine. I autobus sa pripadnicima Trećeg VRS Oružanih snaga BiH stigao je do ovog grada iz Banjaluka, a odatle su se svi zaputili prema vrhu Ozrena.

Iz Tumara je njih 600 krenulo na put dug 22 kilometra, nazad u vozućki kraj, odakle su ih mudžahedini i združene snage Drugog tuzlanskog, Trećeg zeničkog i ostale jedinice tadašnje Armije BiH, prognali sa njihovih ognjišta.

Među učesnicima marša bili su aktivni akteri tužnih događaja pre 23 godine, koji su živi svedoci progona Srba vozućkog i ozrenskog kraja. Nisu zaostajali ni mladi Vozućani, od kojih veliki broj nije bio ni rođen kada se egzodus dogodio.



U tim danima stradalo je 30 srpskih naselja, sa 1.920 porodica, od kojih su mnogi razasuti širom Republike Srpske i sveta. Zvanični podaci pokazuju da je prilikom pada Vozuće i dela Ozrena poginulo i mučki ubijenno 459 srpskih boraca i civila, od kojih se za još 129 još traga.

Zajednički snimak pred start marša

Za poginule i nestale je u Crkvi Svetog Đorđa u Stogu mitropolit dabrobosnaski Hrizostom uz sasluženje mnogobrojih jereja služio liturgiju. Položeni su vence na spomen-krst ispod kojeg je pronađena masovna grobnica sa 21 ubijenim vojnikom i civilom. Ona je otkrivena tri godine nakon završetka rata u BiH, a 17 tela je bilo obezglavljeno.

PODRŠKA BOŠNjAKINjE

U koloni marša dugoj 22 kilometra bila je i Bošnjakinja Amera Bukvić (na slici) iz Kotorskog kod Doboja, kojoj su organizatori na završnoj manifestaciji u Stogu uručili zahvalnicu za humanost i učešće u maršu.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije