Poskupljuju dinarski krediti

S. M.

21. 01. 2011. u 20:58

Mera NBS za suzbijanje inflacije smanjiće kreditnu aktivnost banaka i pogurati kamate. Povećanje obavezne rezerve može da utiče na zajmove

KREDITI u Srbiji mogli bi u narednom periodu da poskupe, zbog povećanje obavezne rezerve i referetne kamatne stope,odnosno mehanizama koje Narodna banka Srbije koristi da bi obuzdala inflaciju. Na udaru su najviše dinarski zajmovi, kreditne kartice i dozvoljeni minus. Kamate na ove pozajmice inače i do sada su bile veoma visoke.

- Oba mehanizma i referentna kamata i obavezna rezerva će dovesti do poskupljenja dinarskih kredita - kaže Sonja Miladinovski, član IO Sosijete ženeral banke. - S druge strane, poslednje mere iz programa subvecnionisanih kredita i konkurencija banaka na tržištu će sa svoje strane biti korigujući faktor rastu cena dinarskih kredita.

Prema podacima Udruženja banaka Srbije, banke su tokom prošle godine odobrile građanima više od pet milijardi evra kredita, a privredi duplo više. U odnosu na 2009. godinu to je rast od oko 20 odsto.

DINARI
PREMA podacima Narodne banke Srbije, tokom prošle godine došlo je do smanjenja kredita vezanih za evro za pet odsto i centralana banka će raditi na dinarizaciji, što bi trebalo da dovede do daljeg smanjenja učešća indeksiranih zajmova. Sada je u korišćenju 69,9 odsto pozajmica vezanih za evro, a ostalo su dinarski krediti.

- Povećanje referentne kamate utiče na cenu dinarskih kredita, a podizanje obavezne rezerve dovodi do smanjene kreditne aktivnosti - kaže Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije. - To može da bude loše u situaciji kada banke već odobravaju sve manje kredita. Manje novca za plasman znači i njegovu veću cenu. Lane je rast zajmova bio 20 odsto, ali pri inflaciji od 10 odsto, to je mršavo.

Prema rečima Zorana Petrovića, zamenika predsednika IO Rajfajzen banke, posledica odluke na individualnom nivou jeste da će neke banke imati dodatno izdvajanje rezerve, a neke povraćaj. Ostaje da se vidi koliko će konkurencija imati uticaja na odluke pojedinačnih banaka u vezi sa eventualnom promenom cena.

- Ono što je sigurno, to je da će banke ipak raspolagati sa manje likvidnosti nego što su očekivale, što će imati negativan efekat na rast ekonomije - kaže Petrović. - Uslovi u kojima se sprovodi ova mera su ipak bitno drugačiji u odnosu na raniji period kada je visoka kreditna aktivnost „gurala“ potrošnju i cene. Sada je situacija bitno drugačija jer bankarski sektor beleži mali, realan kreditni rast.

Kako kaže Bojan Lečić, direktor trezora Banke Inteza, novom odlukom NBS odlaže se najavljeno smanjenje obavezne rezerve planirano za prvi kvartal ove godine. Uz to se menja struktura obavezne rezerve tako što će se od banaka povući dinarska a oslobođena devizna sredstva. Veća obavezna rezerva u dinarima u odnosu na prethodnu odluku, usloviće manju ponudu kredita u domaćoj valuti, kao i povećanje troškova finansiranja za sve banke. Očekuje se da je ova mera privremenog karaktera i da će se smanjenje obavezne rezerve nastaviti čim se inflacija dovede u planirane okvire.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (4)

Ekana

22.01.2011. 02:56

Zavrsih neke skole, ali nisam razumela ni delic teksta o kreditima i kamatama - da li je kriv novinar ili izvor informacije, tek - ne znam ko ima koristi od ovog napisa. Da je ekonomski, strucni casopis onda bih i shvatila poruku - informacija je iskljucivo za ekonomski opismenjenje citaoci, ali sta cemo mi, vecina, laici za ovu oblast? Moze li neko narodnim jezikom da nam objasni sta nas zapravo ceka kada su krediti i dinari u pitanju???

Kolence

22.01.2011. 19:27

@Ekana - Postovana, sustina je u sledecem - dinar vrtoglavo gubi vrednost. Oni koji imaju pare (banke, postena vlast, itd) znaju da ce inflacija biti ogromna i ne pada im na pamet da vi vracate dinare 12 meseci i da im posle tog perioda vratite realno manje nego sto ste pozajmili.Sve to naravno vazi za kredit u dinarima.Setite se 1993. godine, dobijete platu koja vredi 10 evra, a sutra ona vredi 5 evra.

Petar

22.01.2011. 20:05

Bankarima koji imaju najvise zarade a cela privreda u kolapsu kao i prezaduzeni gradnai kao sad smeta podizanje referentne kamatne stope i obevezna rezerva, a kada je Jelasic u 2009 drzao stopu na 17% tada se niste bunili, normalno je da se poveca kamatna stopa da bi se ojacao dinar i treba da bude oko 15% sto veca stopa to dinar jaci,a sa vecim dinarskom depozitima ce se steci uslovi da imamo povoljnije kredite i za gradjane i za priivredu, Dugalica nisam cuo da je ista rekao kada je 17% bilo.