Profesori: Odložiti promene u gimnazijama

B. BORISAVLJEVIĆ

24. 11. 2010. u 20:57

Većina profesora o najavljenoj reformi gimnazija misli da se pre nje mora izraditi strategija, odnosno da se definiše šta bi učenici trebalo da znaju

REFORMA gimnazija trebalo bi da počne tek posle 2013. godine, a prvi korak na tom putu jeste izrada strategije - smatra većina profesora koji su učestvovali u anketi koju je organizovao Forum gimnazija. Povod za izjašnjavanje predavača jeste novi koncept gimnazijskog obrazovanja koji je Ministarstvo prosvete najavilo od sledeće školske godine.

Kako navode u Konferenciji gimnazija, od 6.000 profesora gimnazija, u anketi je učestvovalo njih 1.153, iz 38 škola, što predstavlja reprezentativni statistički uzorak. Rezultati ankete biće poslati nadležnima, a zahtevaće se da se u predstojeće promene u gimnazijskom obrazovanju uključe i oni koji u njima rade.

PREDLOZI MEĐU predlozima profesora su da čas traje 60 minuta, da treba prvo da se uvedu pilot-programi i da se posle analize rezultata započne prava reforma. Oni navode i da bi građansko vaspitanje i versku nastavu trebalo izbaciti iz programa, kao i da maksimalni broj učenika u odeljenju treba da bude 25.

- Više od polovine ispitanika izjasnilo se da treba odložiti reformu, odnosno da prvo treba doneti strategiju, nakon toga definisati šta učenici treba da znaju posle završetka gimanzije, pa tek na kraju pisati nastavne planove i programe - navode u Konferenciji gimnazija Srbije. - Profesori smatraju da se Ministarstvo prosvete ne sme istrčavati, ne obazirući se na odluke i stavove Nacionalnog prosvetnog saveta i ostalih učesnika u obrazovanju, kao i da se mora obezbediti novac za reformu.

Dve trećine anketiranih izjasnilo se da bi trebalo uvesti eksternu maturu koja bi omogućavala direktan upis na fakultete, a isto toliko njih da nastava treba da bude u jednoj smeni. Više od polovine profesora kaže da bi izborne predmete trebalo ponuditi pojedinačno, a ne u paketu, kao i da treba da se uvedu od trećeg razreda. U trećem razredu učenici bi trebalo da imaju četiri, a u četvrtom šest časova izbornih predmeta.

Prema mišljenju više od polovine profesora, nedeljni fond časova treba da bude 30. Da postojeći broj predmeta treba smanjiti, smatra 418 ispitanika, dok se 597 profesora izjasnilo da treba da ostane isti. Od 1.153 učesnika ankete, čak njih 919 smatra da bi u gimnazijama trebalo da postoje tri smera - prirodno-matematički, društveno-jezički i opšti.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije