Porasla kupovna moć građana

S. BULATOVIĆ

14. 11. 2010. u 20:38

Kupovna moć građana u Srbiji donekle se popravila, ako je verovati podacima zvanične statistike. Za prosečne mesečne izdatke ide 1,12 zarada, a kada su u pitanju minimalni - ostane i kusur

STATISTIKA, mimo subjektivnog osećaja većine građana, pokazuje da je kupovna moć u septembru u Srbiji - porasla, doduše minimalno. Za pokriće prosečne potrošačke korpe trebalo je 1,12 prosečnih zarada, koja je bez poreza i doprinosa, u septembru iznosila 34.570 dinara. Od minimalne korpe joj je još ostao i “kusur”, pošto je za nju bilo potrebno 0,71 prosečne zarade. Za pokriće prosečne potrošačke korpe, mesec ranije, trebalo je 1,13 zarada, a za pokriće minimalne korpe 0,72.

Računica kaže da je prosečni građanin Srbije u septembru zaradio 1,8 odsto nominalno, a 0,8 odsto realno, veću platu. Prosečna korpa je “poskupela” 0,6 odsto u odnosu na avgust i vredela je - 38.596 dinara. Minimalna je “teža” 0,9 odsto u odnosu na avgust i iznosila je 24.590 dinara.

SVUDA IMA ZA NAJNUŽNIJE U SVIM gradovima koji se statistički prate, prosečna mesečna neto zarada pokrila je minimalnu potrošačku korpu, govore statistički podaci. U svega tri grada u Srbiji prosečna plata je bila dovoljna da pokrije prosečnu korpu - u Beogradu, Novom Sadu i Smederevu.

Zatečeni najavama, delom i ostvarenih, poskupljenja potrošači Srbije verovatno nisu primeteli ovo, mada minimalno, poboljšanje kupovne moći. Istovremeno, prateći sezonu, kako piše u saopštenju Ministarstva trgovine, malo je promenjen i izbor namirnica koje su se u korpi našle.

- Pod uticajem sezone, u septembru je promenjena struktura obe potrošačke korpe - navode u Ministarstvu trgovine. - Tako su iz obe isključeni cvekla i breskve, uz kajsije u prosečnoj, a uključeno je grožđe, uz šljive u prosečnoj. Istovremeno, u obe korpe smanjena je količina lubenica i piva, uz kiselu vodu u minimalnoj i krastavac u prosečnoj, a povećana količina boranije i paprika, uz pasulj i paradajz u minimalnoj, odnosno jabuke u prosečnoj.

Mi te promene u prosečnoj septembarskoj korpi, međutim, nismo uspeli da vidimo. U njoj je i u septembru ostalo 25 kilograma lubenice. Za četvoročlanu porodicu je, s druge strane, primera radi, predviđeno 500 grama limuna.

Računica potrošačke korpe verovatno se neće poklopiti sa iskustvom domaćica koje, ujesen, na trpezi vole paprike. Statističari računaju da je prosečnom domaćinstvu potrebno tri kilograma ove namirnice mesečno. Godinu ranije, u septembru 2009. godine, u potrošačkoj korpi ih je bilo dva kilograma više. Kalkulator će izneveriti i ljubitelje paradajza, jer statistika priznaje šest kilograma ovog povrća za porodicu. Porodici je ovog septembra dovoljno dva kilograma boranije, pola kilograma manje nego lane. S druge strane, povećana je količina krastavca, sa tri na četiri kilograma. U prosečnoj korpi je i 12 kilograma krompira.

Mesa i mesnih prerađevina predviđeno je ukupno 12,7 kilograma - tačno 423 grama po danu za čitavu porodicu. Nutricionisti bi mogli da zamere i slabu zastupljenot ribe - svega dva kilograma svežeg šarana i pola kilograma sardine u ulju za četvoro ljudi, za čitav mesec. Gledano u zbiru prosečna korpa je u septembru za tačno 236 dinara skuplja od avgustovske, a 2.611 dinara skuplja nego lane.

Za pokriće prosečne potrošačke korpe u septembru prošle godine trebalo je 1,15 prosečne plate, a za pokriće minimalne korpe bilo je dovoljno 0,74 prosečne plate.



CENE

MESEČNI rast potrošačkih cena u septembru 2010. godine bio je 1,3 odsto, a u odnosu na septembar prošle godine - 7,7 odsto. Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga, najveći mesečni rast cena imali su hrana i bezalkoholna pića (dva odsto), obrazovanje (1,8 odsto), restorani i hoteli (1,7odsto), alkoholna pića i duvan (1,3 odsto) i nameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje (jedan odsto).

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (14)

aršini

14.11.2010. 22:07

Aršini različiti, statistika besmislena. Koliko je novca iz opticaja poreklom iz kredita a koliko iz dobiti i dohotka. dajte statistike poslovanja i prihodovanja. Bajke su za decu pre spavanja.

toma

14.11.2010. 23:01

koga bre vi lazete? sram vas bilo... kako? zamrznute plate , koje su ionako bile skromne, cene za te dve godine porasle sigurno za 30-50 posto, euro za to vreme porastao od 78-80 na 107 dinara za euro, ..gorivo poskupelo za min 30ak posto, dazbine poskupele (ko zna koliko)..znaci plate zamrznute, dazbine i cene poskupele, a euro od kog sve zavisi otisli bez kontrole,...gotovo je

Statisticar

14.11.2010. 23:02

Moj savet je: Verujte svojim ocima, svom novcaniku i mislite svojom glavom umesto sto citate statisticka saopstenja.

Tito 2.

14.11.2010. 23:15

podaci u tekstu nisu istiniti a ja kao odgovoran gradjanin ne komentarisem statisticke nebuloze a ceo tekst sam ocenio ne dopada mi se. tu nema istrazivanja novinara. to se zove resavska skola. Tito 2.

T.P.

15.11.2010. 09:25

Zavod za statistiku je nekada bila Institucija od ugleda kojoj se verovalo. Danas je to jedan kvazizavod za kvazistatistiku, stavljen u službu dnevne politike partija na vlasti.

gago

15.11.2010. 09:59

Neko rece:"Bogati jedu meso a sirotinja kupus,po statistici svi jedu sarmu".pa i nije tako lose.

Goran Kosanovic

15.11.2010. 12:42

Dobro zasto nas vredjate. I vi i vladini statisticari. Ok . oni lazu i znaju zasto lazu. Al zasto vi mislite da je nase misljenje subjektivno a ne objektivno? Statisticari su lazljivi jezik vlasti, a vi nas pravite ludim.

srdjan

15.11.2010. 17:36

Pa ovo je da se od muke nasmejes!!!Pa nije vam uspela hipnoza.Kao kad je izasao Slobo na miting podrske:"dragi gledaoci,kao sto I SAMI VIDITE" okupilo se nekoliko desetina hiljada pristalica S.Milosevica...

Statisticar od oka

15.11.2010. 17:40

A meni se ucinilo da imam sva manje para,ha,ha,aha.Dal'statisticari citaju nase komentare?

a-ha

16.11.2010. 21:47

Iz tog ministarstva izgleda svi moraju na pregled kod dr.Milosavljevica! Jer porast standarda i uspon u kvalitetu lecenja samo oni vide! Da mi je znati gde vi zivite....