Banke profitirale na kursu

S. MORAVČEVIĆ

09. 09. 2010. u 21:00

U prvoj polovini ove godine bankari u Srbiji beleže značajne prihode. Zbog prevelikog rasta evra, bankari su zaradili 8,14 milijardi dinara

ZA bankare u Srbiji, za razliku od kolega u svetu, prva polovina ove godine je bila berićetna, jer su pored svih troškova zaradili 15,23 milijardi dinara, za 76 odsto više nego u istom periodu lane! Najveći prihodi su od kamata - 52,56 milijardi dinara, naknada i provizija - 15,69 milijardi dinara, ali i od kursnih razlika. Zbog prevelikog rasta evra, bankari su zaradili 8,14 milijardi dinara.

- Prihod od kamata primetno je uvećan za 3,9 milijardi dinara u poređenju sa istim periodom prošle godine - kažu u NBS. - Zarada od naknade i provizija je skočila za 400 miliona dinara a od promene kursa banke su inkasirale za 600 miliona dinara više.

POVOLJNIJE?
- Povoljni rezultati poslovanja banaka bi trebalo da donesu i neke pogodnosti građanima i preduzećima koji se zadužuju - kaže Milan Kovačević.
 - Pre svega, mislim na olakašice prilikom odobravanja zajmova i naravno smanjenje kamatnih stopa na već date pozajmice.

Osim visokih kamata, bankarima odgovara, zbog kursnih razlika, i to što je 69 odsto odobrenih kredita vezano za stranu valutu, dok je 31 odsto zajmova u dinarima. Od toga 77 odsto je u evrima, a 13 odsto u švajcarskim francima. Porast zajmova u domaćoj valuti u ovoj godini je posledica subvencionisanih zajmova.

- Dobra zarada banaka je pre svega od kamata, raznih provizija i naknada, jer su one kod nas veoma visoke - kaže Milan Kovačević, ekonomista. - Banke, uz to mogu da ih menjaju kako žele. Tako su, prošle godine bankari zaradili 200 miliona evra, a privreda je imala gubitak od milijardu evra, upravo zbog loše postavljenog sistema u kome su banke u povlašćenom položaju u odnosu na klijente.

Prema rečima Kovačevića, banke veoma mnogo zarađuju i na kursnim razlikama. Naime, kredite odobravaju najvećim delom u evrima, ali ga klijentu isplaćuju u dinarima. Prilikom obračuna rata, mahom koriste svoje prodajne kurseve koje su znatno iznad srednjeg zvaničnog kursa. Raspon između kupovnog i prodajnog kursa ide i do šest odsto, zavisno od banke. Zatim, na međubankarskom deviznom tržištu trguju samo kada žele, kada kurs jača, jer, tada mogu dobro da zarade.

ALFA U GUBITKU

I pored značajno povećane profitabilnosti, ipak je, u prvih šest meseci ove godine nešto veći broj banaka poslovao sa gubitkom. Tako je 12 banaka ubeležilo minus od 2,4 milijarde dinara. I to najviše Alfa, OTP, Kredi agrikol, Vojvođanska i Kredi banka.

S druge strane prvih pet banaka po visini ostvarene dobiti od 11,6 milijardi su Inteza sa četiri milijarde, AIK banka sa 2,8 milijardi, Unikredit sa 1,9 milijardi, Rajfajzen sa 1,5 i Komercijalna banka sa 1,4 milijarde dinara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (4)

obrad

09.09.2010. 21:19

Čelnici narodne banke i ministri srpske vlade zbog ovih pogubnih podataka nisu u poziciji da nemirno spavaju oni lepo spavaju i borave u oblacima to jest na nebu to jest blude po kosmosu malo ili malo više pogubljeni.

djape

10.09.2010. 07:57

Evo sada da objasnimo narodu zasto su banke zaradile.Dok je guverner NBS Jelasic bio u ostavci,6 marta ove godine obavezna rezerva banaka je sa 10% smanjena na 5% za dinarske i sa 40/45 na 25% za deviznu osnovicu.To nije izazvalo apslutno nikakvu reakciju jer novinari nemaju pojma o ekonomiji a ekonomisti sute kada god se desi tako nesto iz nekog razloga.Po formuli N=1/R gde je N faktor novcane mase a R obavezna rezerva, vidimo da se novcana masa teoretski u slucaju dinara uvecala dva puta. Eto

koka

10.09.2010. 08:37

iju,,pa nije moguce odakle vam takva vest pa to nije moguce pa mi znamo da oni rade samo za nas cak vade iz svojih džepova i daju nam a ne traze da im vratimo nemojte molimo vas takve vesti

Pera Zdera

11.09.2010. 06:56

I ne samo na kursnoj razlici, nego i na otpustanju radnika koji rade po 4-5 godina u banci sa bruto platom od 1000-1500 Evra a na njihovo mesto se zaposljavaju novi radnici sa bruto platom od 400-600 Evra. Tako je na primer ProCredit Banka u poslednje dve godine otpustila po 300 radnika godisnje, a racunica je jednostavna 300 radnika * 12 meseci * 500-1000 Evra razlike u plati jednako je 1.800.000 - 3.600.000 Evra godisnje ustede na platama. Ista je prica i u ostalim bankama.