Gastarbajteri naša ekonomska nada

S. MORAVČEVIĆ

14. 07. 2010. u 20:50

Doznake građana na privremenom radu predstavljaju značajan finansijski faktor. Do maja stiglo oko 814 miliona evra

OD naših ljudi zaposlenih u inostranstvu ove godine očekuje se da će u zemlju doneti oko četiri milijarde evra. Ali, koliko je to realno, videće se u narednom periodu s obzirom na to da ekonomska kriza potresa celu Evropu. Prema podacima Narodne banke Srbije, od januara do maja gastarbajteri su poslali oko 814 miliona evra doznaka. To je vrlo blizu prošlogodišnjeg nivoa koji je za oko 10 odsto bio veći u odnosu na 2008. godinu, ali ne zbog većeg priliva novih deviza, već su naši građani na privremenom radu u inostranstvu vratili na štednju podignute evre.

Prošle godine u Srbiju je ušlo ukupno 3,24 milijarde evra doznaka, od toga u gotovini 2,66 milijardi evra, a od pomoći i poklona 148,3 miliona evra. Lane je u Srbiju ušlo od tekućeg transfera koji se takođe računa u doznake, a to su penzije, invalidnine - 431,1 milion evra, dok su ostali transferi iznosili 579,4 miliona evra.

POTROŠILI

OD 2000. godine do sada naši građani zaposleni u inostranstvu investirali su samo 550 miliona dolara u privredu Srbije tako što su osnivali mala i srednja preduzeća. Inače, prema nekim podacima, u dijaspori živi oko četiri miliona građana Srbije. Sve ostalo što je stiglo u zemlju, a to je oko 14,5 milijardi evra, otišlo je u potrošnju ili na štednju jer su kamate kod nas znatno veće na depozite nego u Evropi.

 

Koliko se zaista od dijaspore slije deviza u našu zemlju ne postoje precizni podaci, jer dobar deo novca mimoiđe banke.

U Ministarstvu za dijasporu i Privrednoj komori Srbije smatraju da naši ljudi koji rade van zemlje mogu mnogo više da ulažu. Tako će našim građanima u dijaspori biti ponuđeno oko 150 projekata za privredne investicije.

- Teško da može više deviza da se slije iz dijaspore jer ekonomska kriza potresa celu Evropu, a u takvim situacijama na udaru su najviše stranci - kaže Mlađen Kovačević, ekonomista. - To znači da naši ljudi koji rade u inostranstvu sada manje zarađuju, imaju manje posla, a samim tim i manje šalju novca u Srbiju. Uz to, plaše se da ne ostanu bez radnog mesta, pa više štede. Ranijih godina doznake su bile jedan od značajnijih stubova zadržavanja stabilnosti kursa, ali tu snagu više nemaju. Teško da će ovog leta na bilo koji način novac koji donesu gastarbajteri moći da umiri rast evra.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

obrad

15.07.2010. 10:20

umesto da organizujemo privrednu aktivnost i zaradjujemo, podižemo standard, sve naše nade i očekivanja svedene su na to koliko će naši gradjani doneti sa rada u inostranstvu, jad i beda

gorki

15.07.2010. 11:50

@obrad - Sramota je sto nasa drzava od vremena Titove stabilizacije ne radi nista posebno da ljudima obezbedi posao u nasoj zemlji vec ih salje u inostranstvo po devize, pa onda kukaju kako ovde vise ljudi umire nego se sto se rodi a to ce se samo pogrosati, jer ce svaki gasterbajter radije da mu se dete rodi u nekoj od tih zemalja i ima to drzavljanstvo i onda kad zaradi ino-penziju docice u srbiju da do smrti zivi kao visa klasa.

Goran

15.07.2010. 10:21

Devizne doznake i novac koji nasi ljudi salju svake godine do sada je jacao dinar, a sada ispade da ne moze , tako tvrdi profesor, pa sta je onda istina, ili kada je NBS obmanjivala sve nas proslih godina kada je dinar jacao upravo u ovom letnjem periodu, a sada navodno ni tolike doznake ne mogu da ojacaju dinar, kao ni prodata od pocetka godine milijarda i 500 miliona evra, ni to ne pomaze da dinar ojaca nego stalno pada. Ispade po NBS i ovom profesoru da ama bas nista ne moze da ojaca dinar?