Natalijina ramonda u čast pobede

R. DRAGOVIĆ

07. 11. 2012. u 20:55

Osmišljen simbol koji će građani nositi povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu. Na reverima će se naći biljka sa Kajmakčalana. Nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks

SRBIJA će 11. novembra prvi put obeležiti novi državni praznik - Dan primirja u Prvom svetskom ratu. U znak sećanja na trijumfalni put srpske vojske od 1914. do 1918, po ugledu na druge narode, na dan praznika građani Srbije će ubuduće na reverima isticati značku koja simobolizuje pobedu u Velikom ratu - Natalijinu ramondu.

Bedž koji će se, na predlog Vlade Srbije, ubuduće nositi svakog 11. novembra kombinacija je legendarnog Ordena albanske spomenice i jedinstvenog cveta koji raste na planini Kajmakčalan. Sa revera će se na Dan primirja dičiti ljubičasti cvet prišiven na preklopljenu zeleno-crnu traku.

Natalijina ramonda je cvet koji ima višestruku simboliku, koja rečito govori o srpskom narodu i iskušenjima kroz koja je prošao. Nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks. Čak i potpuno osušen, uz sasvim malo vode, može da oživi i nastavi svoj život. On je odabran u znak sećanja na vaskrs Srbije, koja se iz pepela Prvog svetskog rata uzdigla i nastavila svoj put.

BALKANSKI CVET NATALIJINU ramondu otkrio je u okolini Niša doktor Sava Petrović 1884. godine, a u literaturu je uveo Josif Pančić. Reč je o endemskoj vrsti Zapadnog Balkana, a osim u Srbiji raste samo u Makedoniji i Grčkoj. Nalazi se na spisku retkih, ugroženih i endemičnih biljaka Evrope, a u Srbiji je strogo zaštićena vrsta.

- Ovaj simbol nosiće se na dan praznika, ali i u nedelji koja mu prethodi - objašnjava za "Novosti" Ivana Mrkić Lekić, iz Sektora za boračka pitanja.

- Prve bedževe dobiće javne ličnosti i mediji, a od sledeće godine biće deljeni i građanima na ulicama i trgovima, školama i fakultetima, javnim preduzećima.... Želja nam je da ovaj simbol bude široko usvojen i da nas podseća na herojsku prošlost naše zemlje.

U Ministartvu kažu da je ovaj vid podsećanja na Veliki rat u skladu sa srpskim običajima. On se vezuje za tradiciju kićenja svatova ruzmarinom ili drugim cvećem, ali i nošenja crne trake u vreme žalosti.

Prigodni bedževi u znak odavanja počasti stradalima u ratu, ali i ponosa na vojničke pobede odavno postoje u drugim zemljama. U čast pobede u Prvom svetskom ratu Britanci i građani država Komonvelta sa ponosom ističu značke u obliku cveta bulke. Divlji mak podseća ih na polja Flandrije, gde je prema legendi iznikao posle bitaka u kojima su pale hiljade vojnika.

Slična tradicija postoji i u Rusiji, gde se na Dan pobede u Drugom svetskom ratu ističe Georgijevska lenta. Reč je o narandžasto-crnoj traci preuzetoj sa Ordena svetog Đorđa. Ovu značku, kojom se odaje počast stradalima u borbi protiv fašizma, redovno prati reč "hvala" ili "pamtimo".


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (4)

Somborac

09.11.2012. 10:36

@kimiig - @kimiigNe, nego se sećamo naših žrtava.ako je tvoj pradeda proveo rat u nekoj mehani onda te molim da ne komentarišeš.Sve nacije imaju slične proslave i poštuju svoje ratnike.Bavarci čak imaju spomenik bavarskim vojnicima poginulim u Borodinskoj bici protiv Rusa a na strani Napoleona.''30,000 poginulih za slobodu otadžbine Bavarske''.Za slobodu ali u Rusiji. E kad ni tako mogu zašto mi ne bi mogli i smeli da proslavimo one koji su nas branili.

Poppy

10.11.2012. 14:47

@kimiig - Hvala za tekst i fotografiju.Dobro je da se i mi konacno vratimo tradiciji,ipak smo mnogo ljudi izgubili u tom ratu...Englezi imaju svoj Poppy,na reveria nose,imaju kutije za donacije na svakom koraku.Mozda ne bi bilo lose da i kod nas tako bude,da taj novac bude usmeren za pomoc porodicama poginulih vojnika.Da svi dodjemo do svoje ramondice.

Katarina

09.11.2012. 13:33

Bravo za tekst! Ostali su samo preneli mucavu agencijski informaciju. Ipak, malo para usi da Srbija sada prvi put slavi ovaj praznik. Do dolaska komunista 1945. Srbija je ovaj praznik slavila veoma svecano, stavise, postojalo je i slcno obelezje. Ne bi bilo lose da malo vodimo racuna o kontinuitetu, jer Srbija ne pocinje od nas. Jos jednom hvala i za tekst i za prikaz stilizacije amblema, da znamo kako izgleda...