Porodica Garašanin: Stvarali pet Srbija
30. 01. 2012. u 07:30
Dva veka od rođenja Ilije Garašanina, čija je porodica važan deo naše istorije. Načertanije napisao pre 166 godina
MALO je porodica koje su ostavile takav pečat na politički i javni život u istoriji Srbije kao što je to porodica Ilije Garašanina, državnika, predsednika Vlade, jednog od ustavobranitelja, tvorca Načertanija...
Ovih dana navršilo se 200 godina od njegovog rođenja i 166 godina otkako je napisao srpski nacionalni program koji je nazvao Načertanije. Ujedno, navršilo se i deset godina od smrti njegovog praunuka Milutina Garašanina, slavnog arheologa, istraživača vinčanske kulture i akademika.
Beogradski publicista Petar Milatović, koji je prvi napisao rodoslov i političku biografiju porodice Garašanin, kaže da je ova ugledna familija u Srbiju došla iz Bjelopavlića krajem 17. veka, kada se Sava Bošković, unuk bjelopavlićkog kneza Vukašina, doselio u okolinu Aranđelovca i osnovao selo Garaši. Po tom selu, u kom se pravio ćumur, čitava njegova porodica je dobila novo prezime. Tada nisu ni slutili da će ući u srpsku istoriju kao porodica koja je stvarala pet Srbija.

Danas u Beogradu žive dve njegove čukununuke, Julija i Sofija, i jedan čukunčukununuk, Milutin, koji čuvaju ovo slavno prezime.
- Kako je naš otac Milutin Garašanin imao tri kćerke, mi smo odlučile da zadržimo prezime Garašanin kako bismo ga sačuvali od gašenja - priča nam Julija, penzionisani pravnik koja je radila u "Jatu". - Kada sam se udala za Vasilija Glišića i dobila sina Milutina Glišića i kćerku Snežanu, odlučili smo da moj sin nosi prezime Garašanin. Međutim, on ima dve devojčice, koje ne želimo da opterećujemo porodičnom tradicijom, pa će se, nakon nas, prezime Garašanin ugasiti.
Kako su nam rekle, žive skromno i ne traže velike počasti od države za zasluge svojih predaka:
- Naš čukundeda Ilija Garašanin se u javnosti najčešće pominje kao autor Načertanija, a manje kao predsednik desete i osamnaeste Vlade Srbije - kaže Sofija Garašanin. - Pradedu Milutina Garašanina mnogi pominju kao tvorca Napredne stranke i zbog toga pokušavaju da nas uvuku u politiku. Ali mi smo opstali kao časna familija baš zato što poslednjih decenija nismo pravili karijere u politici.
Žali se da je njihova porodica u vreme Tita bila proganjana, da je bilo pokušaja da im se otme porodični stan u centru Beograda. Zameraju i SANU da se nije korektno odnosila prema zaostavštini njenog dalekog pretka Ilije i oca akademika Milutina Garašanina.
DRŽAVA NAS IGNORIŠE
KOMUNISTI su nam oduzeli imovinu. Tužakali su nas kod Pavla Savića i Vase Čubrilovića u SANU da smo bogati. Ministarstvo unutrašnjih poslova u vreme Dušana Mihajlovića imalo je običaj da izvodi počasne plotune na grobu Ilije Garašanina, kao osnivača policije, a da nas kao porodicu niko nije zvao da tome prisustvujemo. SANU nije održala komemoraciju našem ocu Milutinu kada je umro 2002. godine, niti je htela nekoliko godina da prihvati na dar njegovu biblioteku, koja se danas nalazi negde u SANU. Sve to vređa naš ponos - rekla nam je Julija Glišić Garašanin, koja i brine o porodičnoj tradiciji.