REČ STRUČNJAKA: Livada u bašti

Srđan Egić, profesionalni baštovan

22. 07. 2017. u 09:24

Uopšte nije lako osmisliti jednostavan vrt. Međutim, kada jednom u bašti počnu da rastu samonikle vrste - naredne godine će se vrt sam obnoviti

РЕЧ СТРУЧЊАКА: Ливада у башти

Shutterstock

NAJNOVIJI trend u svetu je “naturskejping” ili povratak prirodi i mnogi se trude da u vrtu osmisle livadu koja će delovati kao da je oduvek tu i da su biljke samo odabralo da upravo u tom vrtu porastu.

Uopšte nije lako osmisliti jednostavan vrt. Međutim, kada jednom u bašti počnu da rastu samonikle vrste - naredne godine će se vrt sam obnoviti. Cilj ovog “naturskejpinga” je da se imitira priroda i da sve deluje divlje, netaknuto i prirodno, pa tako treba i osmisliti vrt.

Posao je izuzetno složen, a počinje odabirom biljaka. U prirodnom vrtu ne rastu hibridne biljke, već isključivo poljsko cveće. Tokom leta treba zapamtiti gde rastu željene samonikle biljke i, po mogućnsoti, obeležiti ih samolepljivom trakom, kamenjem ili nekom tablicom. Na jesen ove biljke treba iskopati sa korenom i zemljom i prebaciti na ranije određeno mesto u vrtu. Naime, uopšte nije lako sakupiti seme samoniklih biljaka i skrštenih ruku očekivati da će porasti. Seme je sitno i treba ga posejati po zemlji koja je mešavina sa peskom. Zbog toga je najjednostavnije u jesen preneti bokor poljskih biljaka.

Do jeseni teren treba pripremiti i pažljivo osmisliti baštu. Dobar “naturskejp” vrt je kombinacija samoniklih, poljskih i sorti koje su veštački stvorene. Vrt treba da u proleće “otvore” krokusi i visibabe, slede ljubičice, irisi, grupica lala, narcisa i đurđevak. Vrt od proleća do jeseni moraju da posećuju leptiri, bumbari i pčele, da bi se biljke oprašivale, pa obavezno treba posaditi i domaće sorte belo-lila petunija (imaju sitniji cvet i mirišu), aster, neven i lep suncokret.

Među ovim planski sađenim biljkama moraju da se nađu i mak, divlji ljiljan, maslačak, bela rada, zlatnica, ali i divlji delfinijum, menta, slez, kao i mnogi začini poput nane, majčine dušice, žalfije, hajdučke trave i pogotovo kamilica. Prednost uvek treba dati domaćim, samoniklim vrstama. Naročito treba potražiti kraljevsku kockavicu koja ima lepe zvončiće, a od čijih lukovica beže krtice.

U vrtu ne treba saditi samo cveće, već ga treba obogatiti žbunjem i dekorativnom travom. Da bi bašta imala kaskadni pogled, mora da se nađe i po neko drvo. Dovoljeno je mešati hibridne ukrasne trave, a visoki žbunovi i drveće pružiće livadskom cveću i potrebnu hladovinu.

Na nekom mestu treba postaviti veliki kamen ili nemarno spustiti deblo ili suve grane, jer je cilj da vrt izgleda kao u prirodi.

Ovakav vrt održava se kao i svaki drugi - zaliva se kada su vreli dani, a kada se neka vrsta namnoži, plevi se i deli bokor.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije