Tolerancija je znak emotivne zrelosti

Slavica Dobrosavljević

13. 09. 2019. u 11:30

Ukoliko smo spremni na sve da bismo bili sa nekim, to više ukazuje na odnos zavisnosti, očaj ili strah od samoće

Толеранција је знак емотивне зрелости

Depositphotos

ŽIVIMO u vremenu u kojem su mnoge ljudske vrline i osobine na ispitu. Izuzetak nije ni tolerancija, koja nam je, čini se, potrebnija nego ikad. Na svakom koraku i u svakom segmentu života. Bez zdrave tolerancije nema ni skladnog odnosa među emotivnim partnerima. U kojoj meri smo spremni da pokažemo trpeljivost i razumevanje u ljubavi? Ili smo izgubili osećaj poštovanja, uvažavanje tuđih stavova i ideja? Jesmo li spremni da načinimo tako važan "ustupak", korak koji nas neće ugroziti, ali možda može mnogo da doprinese kvalitetnijoj vezi ili braku? Jer tolerancija nije ništa drugo nego dvosmerni proces u ljudskoj komunikaciji.

Engleska književnica Meri En Evans, poznatija pod pseudonimom Džordž Eliot, smatrala je da "odgovornost tolerantnosti leži među onima koji imaju široku viziju" dok je za američku spisateljicu Helen Keler ona predstavljala "naznačajniji rezultat edukacije". Koliko smo onda "široki" i pismeni kada je o ljubavi reč? Šta konkretno podrazumeva trpeljivost u partnerskim odnosima i od čega zavisi, za "Život plus" objašnjava psiholog i psihoterapeut Marko Braković:

- Tolerancija je prihvatanje razlika koje nisu suštinski bitne za naš odnos sa partnerom. Ukoliko smo spremni na sve da bismo bili sa nekim, to više ukazuje na odnos zavisnosti, očaj ili strah od samoće, a ne na toleranciju. Ona mora biti razumna i umerena ali i usmerena samo na razlike koje nam nisu od ključne važnosti. Tolerancija zavisi od stepena naše emotivne zrelosti i kapaciteta za ljubav. Naime, ljubav je rad na tuđim potencijalima i predstavlja složen sentiment, koji se sastoji od osećanja, stava ali i ponašanja prema nekome. Nije samo emocija kao što se pogrešno misli. Sa druge strane, preterana netolerancija ukazuje na krutost, nezrelost ali i moguću povređenost u prošlosti, pa služi tome da nas nesvesno spreči da uđemo u novu vezu. Spada u samoobmanu i samosabotažu, ali ima i zaštitnu funkciju za nas.

Dok će jedni reći da je tolerancija demonstracija slabosti i popuštanja, za druge je to zdrav i zreo odnos među emotivnim partnerima. Ona razumna i umerena popustljivost prema drugima koja nas ne ugožava. "Tolerancija ima granicu - ne može biti tolerisano ono što je netolerantno", reči su američkog filozofa Sidnija Huka. Gde je onda granica zdrave trpeljivosti?



- Tolerancija je zdrava ukoliko njome nisu ugrožene naše prioritetne želje, ali i potrebe - kaže nam Marko Braković. - Ako tolerišemo ono što nas ugrožava i što ne bismo smeli da dopustamo, znači da i sami imamo problem, a da je veza u kojoj smo, zapravo, simptom dubljeg problema. To onda nije zdrava tolerancija. Ukoliko to nije slučaj, već je izraz razumne popustljivosti koja nas ne ugrožava i koja je u socijalizaciji nužna za funkcionisanje zajednice, onda je takva tolerancija zdrava, ali i neophodna.


ŽENE SU SAOSEĆAJNIJE


Na pitanje da li su tolerantnije žene ili muškarci, sagovornik "Života plus" kaže:

- Sveukupno su žene tolerantnije, mada nema pravila, jer zreli ili nezreli mogu biti i muškarac i žena, ali je ženama empatija, odnosno saosećanje, donekle evolutivno bliskije zbog filogeneze vrste. Mada, ne može se reći da su sve žene tolerantne, jer uvek ima izuzetaka.

Ako pođemo od pretpostavke da su oba partnera podjednako popustiljivi, to bi značilo bolje razumevanje i poštovanje potreba i jedne i druge strane. U kojoj meri tolerancija može da poboljša emotivni odnos?

- U onoj meri u kojoj ne ugrožava nikoga od partnera. Ako ne želite otvorenu vezu, nemojte birati osobu koja takav odnos preferira. Ako ne želite partnera koji vodi nezdrav život ili ne želi da ima decu, a vama je to važno, ne investirajte sebe u taj odnos. Ako vam seks nije bitan, ne birajte izrazito seksualnu ličnost, gotovo sigurno će vas prevariti jer će biti frustrirana.

Psiholog i psihoterapeut Marko Braković naglašava da nije svaki partnerski odnos isti, samim tim ni potreba za većim razumevanjem. Šta treba tolerisati u vezi a preko čega nikako ne bi trebalo preći?

- Svaka veza je u smislu dinamike, tolerancije i razvoja, priča za sebe. Ali ipak, iz moje bogate prakse, rekao bih da je veoma teško tolerisati prevaru (bez obzira na to o kakvoj je prevari reč, niti kako je partneri konstruišu), nepoštovanje, laganje (naročito ako je vezano za važne stvari), potpuno drugačije planove vezane za život i vaspitanje deteta, jer to kasnije stvara dodatne probleme. Ono što svakako niko ne bi trebalo da trpi, i tu nema nikakvih dilema, je fizičko i psihičko nasilje. Nezavisno od toga o kom paru se radi, niti kakva im je osobenost i dinamika odnosa.



UVEK NEISCRPNA TEMA

TOLERANCIJA u ljubavi je uvek aktuelna i neisrpna tema. Zastupljena je i na društvenim mrežama i internet forumima. Tako su se pojedini "forumaši" zapitali da li su postojanije veze koje se zasnivaju na toleranciji ili čistoj ljubavi? Može se pročitati i da su poverenje i kompromis stub svih odnosa koji dugo traju, a ima onih koji između tolerancije i ljubav stavljaju znak jednakosti.

- Tolerancija mu dođe kao neko trpljenje". "Ako se ljudi vole, nema potrebe za kompromisom". "Ukoliko stvarno voliš, naučićeš se i toleranciji" - navodi se na forumima.

Koliko je razumevanje važno u ljudskoj komunikaciji govori i to da se 16. novembar obeležava kao Međunarodni dan tolerancije, ustanovljen od strane Uneska 1995.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Čikiriz

13.09.2019. 12:20

Tolerancija je uvek" zdrava"! Nema" ukoliko"! To je onda kalkulacija, sebičnost i čisti pragmatizam.

Milica

24.09.2019. 19:52

Tolerancija treba da bude obostrana. U mom braku sam ja ta koja tolerišem što muž ne želi proširenje porodice, njegove izlaske, što me ne podržava u poslu. A on ni sitnicu ne može da istoleriše.