PREMIJERA PREDSTAVE SELESTINA: Svet bez ljubavi u JDP-u
03. 10. 2019. u 16:26
Reč je o jednom od najznačajnijih dela stare španske književnosti (najčitanijeg posle Servantesovog "Don Kihota"), koje je u ovoj kući poslednji put izvedeno 1970. godine

Foto JDP
PREDSTAVA "Selestina" Jugoslovenskog dramskog (rađena u saradnji sa budvanskim Grad teatrom) u petak će imati beogradsku premijeru na Sceni "Ljuba Tadić" - delo Fernarda de Rohasa (u adaptaciji Maje Todorović) režirao je Milan Nešković.
Reč je o jednom od najznačajnijih dela stare španske književnosti (najčitanijeg posle Servantesovog "Don Kihota"), koje je u ovoj kući poslednji put izvedeno 1970. godine.
- "Selestina" je roman napisan u stihovima, i to je jedino piščevo delo koje se, posle duže pauze, u poslednje vreme vraća na svetsku pozorišnu scenu. I to češće u operskoj nego u dramskoj formi - objašnjava reditelj Milan Nešković, čiju je predstavu budvanska publika videla u julu ove godine. - Događaji su gotovo identični sa onim što se dešava u našoj stvarnosti. Uzbudljiva činjenica, budući da je napisan pre petsto godina. U predstavi sam se najviše oslonio na Natašu Ninković, glumicu sa jednim od najdubljih i najtajanstvenijih unutrašnjih života.
Pročitajte još - JDP I GRAD TEATAR: Premijera "Selestine"
A glavna glumica (kojoj je isti reditelj poklonio poverenje i u predstavi "Nečista krv" Narodnog pozorišta) o Selestini kaže:
- Igram kontroverznu ličnost, to je čini prepoznatljivom u savremenom društvu. S jedne strane licemerna i pokvarena, s druge žena koja je izgradila sopstvena moralna pravila i sistem vrednosti. Raskrinkava sve druge oko sebe, objašnjavajući svoje ponašanje jednostavnom činjenicom da ne čini ništa što drugi od nje ne traže. Imamo i predstavu u predstavi: igram i glumicu koja igra Selestinu, pa je u prilici da "osvesti", ali i opravda lik...
Pročitajte još - Nataša Ninković: Individualizam ženama doneo usamljenost
PODELA
NOVI naslov na repertoaru JDP-a u ansamblu je okupio i Nikolu Šurbanovića, Martu Bjelicu, Nikolu Rakočevića, Emira Ćatovića, Anđeliku Simić, Ljubomira Bandovića, Katarinu Žutić i Maju Stojanović. Scenograf je Jasmina Holbus, kostimograf Biljana Grgur, koreograf Ista Stepanov, a kompozitor Vladimir Pejković.