TRI DECENIJE OD SMRTI SALVADORA DALIJA: I brcima još prkosi prolaznosti

UZ pomoć savremene tehnologije, trideset godina pošto je napustio ovaj svet, kako legenda kaže, slušajući operu "Tristan i Izolda", Salvador Dali (1904-1989), slikar, grafičar, vajar, scenograf, dizajner, pisac i umetnički suprestar, je - "oživeo". Virtuelni Dali dočekuje i ispraća goste u muzeju na Floridi, koji pored onog u njegovoj rodnoj kući u katalonskom Figerasu (u kojoj je i umro), nosi ime slavnog nadrealiste.

Ovaj prizor, kojim muzej obeležava tri decenije od njegove smrti, u sebi je sjedinio efekat šoka, morbidnosti, zaumnosti i kiča, a verovatno bi se zato dopao umetniku, koga mnogi smatraju i utemeljivačem performansa. Jer, čitavog svog veka, javno, ali i privatno, brisao je granice između života i umetnosti, jave i sna.

Sve je - od njegove pojave, uključujući šarene prsluke i šiljate brkove (posle nedavne eshumacije zbog utvrđivanja očinstva, agencije su javile da su i dalje u istom položaju), preko neizmerne i netipične ljubavi prema deset godina starijoj Gali (preoteo je od pesnika Pola Elijara), do ekscentričnih javnih nastupa i dela koja su prodirala do snova i još dublje u ljudsko nesvesno - delovalo tako da gledaoca ne ostavi ravnodušnim. Ali, uz ove "spontane", izvodio je i smišljene performanse, pa je na otvaranju njujorške Galerije moderne umetnosti, uživo oslikavao jednog konjanika, dok ga je pratio flamenko gitarista, uz pesmu koja hvali njegovu genijalnost. Sa Galom se rađao iz jajeta uz morsku obalu, držao govor u ronilačkom odelu u pratnji dva hrta, ali i srkao labudovo jaje, iz koga su navirali mravi...

Pročitajte još - Moj prijatelj Salvador Dali

Iako je bio izbačen sa Likovne akademije "San Fernando", zato što je predvodio studentsku pobunu, istoričari i teoretičari umetnosti najviše vrednuju njegove slike, skulpture i grafike. Povodom tri decenije otkako je umro (iako nije verovao u smrt kao pojavu), širom sveta priređeno je više izložbi, a dela su mu prvi put predstavljena i u Minsku, u Belorusiji. Početkom jula je u Monaku, u "Grimaldi forumu" otvorena je velika retrospektiva "Dali, istorija slikarstva" koja obuhvata radove od 1912. kada mu je bilo tek osam godina, do 1983. godine.

"Veliki masturbator" Foto EPA

Na 4.000 kvadratnih metara izložbenog prostora predstavljene su sve mene u njegovom likovnom razvoju, od eksperimenata sa impresionizmom, kubizmom, metafizičkim slikarstvom i apstraktnom umetnošću, do uključivanja u pokret nadrealista. Tu su i ona kojima se, na Galina nagovor, vraćao uticajima renesanse i klasicizma. Izuzetno je cenio Vermera, Rafaela i Velaskeza, a od umetnika 20. veka, Pikasa, Marsela Dišama, a kasnije i Endija Vorhola. Postavka u Monaku završava se upravo Dalijevom analizom uticaja ovih velikana na razvoj umetnosti.

Foto EPA

Pročitajte još - Salvador Dali zarađuje milione

U galeriji "Dali Pariz", godišnjicu su obeležili postavkom "Smrt i besmrtnost", na kojoj su predstavljene grafike iz ciklusa "Recepti za besmrtnost", dok su u italijanskom gradu Materi izložbu "Salvador Dali: Upornost suprotnosti", podelili u dve crkve - Device Marije i Svetog Nikole Grčkog, a njome su predstavljene veze koje je umetnik imao sa Italijom još od 1935. godine.

"Predskazanje građanskog rata" Foto EPA

GENIJE OD ŠESTE GODINE

OD moje šeste godine postalo mi je sasvim jasno da sam genijalan i moram priznati da svest o tome, koja iz dana u dan biva sve jača, izaziva u meni osećanje, čija mi je postojanost izvanredno prijatna, zapisao je Dali u svojoj čuvenoj autobiografiji "Ja sam genije". Autor je i "Tajnog života Salvadora Dalija", kao i romana "Skrivena lica" (na šta ga je podstakao prijatelj Federiko Garsija Lorka). Sa Bunjuelom je napisao scenario za "Andaluzijskog psa", a Hičkok ga je pozvao da za film "Začarana" napravi scenu sna. U pozorištu je sarađivao sa Piterom Brukom i Lukinom Viskontijem.