Trajni pečat ljubavi

M. MIRKOVIĆ

09. 03. 2019. u 17:15

Jedinstvena knjiga Žiže Radivojević "Velike srpske ljubavi". Priče o četrdeset parova kroz vekove naše istorije

Трајни печат љубави

Žiža Radivojević ,Foto K. Mihajlović

KAKO smo, kao narod, napravili "kuću svima na putu", istorija nam je puna vojski, buna, ustanaka i ratova, dok je ljubav vekovima na ovim prostorima bila izbegavana tema, kao da je slabost koja ne priliči ratnicima i junacima. A ljubavi je bilo, u svakom vremenu i svim okolnostima.

Ovu svoju tvrdnju Žiža Radivojević dokazala je čak četrdeset puta, u knjizi "Velike srpske ljubavi", koja se upravo pojavila u prodaji, a u kojoj je čitalaštvu ponudila isto toliko priča o ljudima od čije ljubavi zastaje dah.

Četrdeset parova kroz osam vekova istorije, koji ni po čemu nisu slični - osim po toj velikoj, nesvakidašnjoj ljubavi koju su imali sreću da dožive.

- Sve je počelo kada je urednica Izdavačkog sektora "Novosti" Jelena Jovović na "Fejsbuku" pročitala moju priču o ljubavi između vojvode Živojina Mišića i Lujze Krikner - priča Žiža, inače ekonomista u penziji koja je ljubav prema pisanju, ali i prema brojevima, već pretočila u jednu knjigu, "Magija brojeva". - Kao i mnogi drugi, ostavila je komentar ali i iznela ideju o knjizi, pitajući me da li bih mogla da na sličan način "razgrnem zavese" sa života još nekih značajnih ličnosti, i kroz knjigu približim čitaocima ljubavi koje su oni doživeli. Tako sam došla, tokom godinu dana rada, i posle mnogo dužeg istraživanja jer je istorija nešto što me zanima oduvek, do ove četiri desetine ljubavnih parova.

Pročitajte još - Trenuci kada se prelama život

Sve počinje od jedinstvenog Banović Strahinje i Anđelije, ljube kojoj on prašta i "neverstvo" i izdaju, i upravo je zbog tog oprosta, tako nepojmljivog našim ljudima do danas (a o dobu u kome su živeli da ne govorimo), Žiža sigurna da ova priča nije mogla biti - sasvim izmišljena.

Sledi mnoštvo neobičnih, nedovoljno nam poznatih ljubavnih priča koje su ulepšale ili zakomplikovale živote brojnih naših krunisanih glava i drugih moćnih muškaraca. Čitamo tako o ljubavi Stefana Uroša i Jelene Anžujske, cara Dušana i carice Jelene, Đurđa Brankovića i Irine znane kao "prokleta Jerina", o Karađorđevoj tajni - Mariji iz Brusnice, knjazu Milošu i Jelenki Herbez koju je docnije udao poput kćeri a ona ga se nikad nije odrekla, o zabranjenoj rođačkoj ljubavi kneza Mihaila i Katarine Konstantinović... Tu je, neizostavno, i priča o sultanu Bajazitu i Oliveri Lazarević, ali i o Hajduk Veljku i Čučuk Stani, o ljubavi Laze Lazarevića i Ane Gutjar, te Laze Kostića i Lenke Dunđerski, Vladislava Petkovića Disa i Hristine Pavlović i Branka Radičevića i Mine Karadžić, o vezi Milice Stojadinović Srpkinje i Ljubomira Nenadovića opisanoj kao "dodir dve samoće" ili "opasnoj vatri grešne ljubavi" između Vojislava Ilića i Mileve Jakšić, i o Ruži koja je godinama čekala Vuka Karadžića u rodnom Tršiću (i kojoj se odužio makar time što je izmolio knjaza Miloša za život njenih sinova).

"Dva genija od strasti do surovosti" reči su koje opisuju priču o Milevi Marić i Albertu Ajnštajnu, a tu su i ljubavne pripovesti o drugim izuzetnim ženama novijeg doba poput Anice Savić, a pored storije o ljubavi između nje i Hasana Repca ili Ksenije Atanasijević i Branislava Petronijevića, čitamo i o Iti Rini koja se udala za Miodraga Đorđevića. Jovan Dučić i Jovanka Jovanović, Aleksa Šantić i Anka Tomlinović, Miloš Crnjanski i Vida Ružić, "ljubav veća od života" između Slobode Trajković i Ive Lole Ribara i ona koju su živeli Olga Ninčić i Avdo Humo...

Žiža Radivojević ,Foto K. Mihajlović

MATIJA I VERA

NAJVEĆU strepnju autorka je, otkriva, osećala povodom reakcija aktera svojih pripovesti koji su još među nama, poput Matije Bećkovića koji je sam pomogao knjizi nekim detaljima o životu njegove voljene Vere - sa kojom se našao i na naslovnici. Poglavlje "Savremenici" otvara priča o Andriću i Milici Babić, a tu su i Meša i Darka Selimović, Olja i Šejka, Popa i Haša Singer ali i Bekim Fehmiu i Branka Petrić, Dragan Babić i Liv Ulman, Milena i Dragan. Brenu i Bobu Žiža je, u knjigu stavila kao "poslednji veliki par svoje umrle domovine", čija je ljubav zavredela da se o njoj priča, i piše.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije