”Koreni” jači od ”ljubića”
01. 03. 2019. u 12:34
Zašto je zaboravljena nagrada o kojoj su odlučivali čitaoci

Dobrica Ćosić
DECENIJAMA jedno od najprestižnijih književnih priznanja u nas, nagrada NBS za najčitaniju knjigu domaćeg autora u bibliotekama, definitivno je otišla u zaborav. I svečana proslava Dana Narodne biblioteke Srbije protekla je, treću godinu zaredom, bez pomena nekad tradicionalnog priznanja od koga je ostala samo - top-lista. Naime, na sajtu biblioteke i ove godine uoči proslave, obnarodovano je deset, kako je navedeno, “najpozajmljivanijih” (više ne i najčitanijih?!) naslova. Nasuprot prošlogodišnjoj “dominaciji” ljubića Jelene Bačić Alimpić, na prvom mestu ove godine našli su se Ćosićevi “Koreni”, verovatno aktuelizovani zahvaljujući popularnoj seriji. No niti jednom od živih pisaca čija su dela bila među najtraženijima nije upriličen čak ni tradicionalni razgovor sa bibliotekarima i čitaocima. Umesto toga, u četvrtak je ovaj razgovor, koji je deo uobičajenog programa proslave Dana NBS, vodio književnik i lekar Goran Milašinović, koji je prethodno u sklopu centralne svečanosti održao i besedu.
Iako su se pravila za dodelu nagrade poslednjih godina više puta menjala a procedura neretko preispitivana, u kulturnoj javnosti ostaje utisak da je njeno ukidanje bilo brzopleto i nepromišljeno. U moru silnih književnih odličja, ovo je bilo jedino koje su dodeljivali - čitaoci.
Pročitajte još - NARODNA BIBLIOTEKA: "Koreni" najtraženiji
- Jedan cinik pisac je pre nekoliko godina prebrojao književne nagrade u nas i ustanovio da ih ima više no dana u godini - kaže, za “Novosti”, dr Aleksandar Jerkov, upravnik Univerzitetske biblioteke “Svetozar Marković”. - Ali ovo nije nagrada koju bi trebalo ukinuti jer je reč o priznanju koje dodeljuju stvarni čitaoci. O tome koji je model po kome se njihovo mišljenje ustoličuje i da li nagrađujemo stvarnu čitanost ili odjek jedne uspele serije, i o tome možemo razgovarati, ali je nagrađeno jedno značajno književno-istorijsko delo pa nije dobra prilika da se bude suviše strog. Ako iduće godine najpozajmljivanija bude, ne daj bože, neka glupost, pitajte me tada da vam kažem ostalo što sad ne bi bilo lepo reći.
Kada je, u svoje vreme, NBS, zasnovala nagradu za najčitaniju knjigu u bibliotečkoj mreži, to su bili događaji, seća se član UO NBS Dragan Hamović i kaže:
- Smisao ovog izdvajanja bio je u tome da se ispita i pojača odziv čitalačke publike na nova ostvarenja srpske književnosti. Da nove i čitane knjige budu još čitanije, pošto su, nakon kritičke, prošle i čitalačku proveru. Ali, tada je granica između visoke i trivijalne kulture, samim tim i književnosti, bila dosta jasnija nego u današnje doba postmoderne smeše visokog i niskog. Puka bibliotečka evidencija o čitanosti knjiga domaće književnosti, makar bila i sasvim pouzdana, ne donosi puno, ako nema užeg fokusa na novija dela, u dvogodišnjem ili recimo trogodišnjem rasponu.

Hamović je ipak svestan da - čak i u tom suženijem okviru, prevagu odnosi učinak marketinga, koji vlada čitavim javnim prostorom, pa i književno-knjižarskim, a ne slobodna i medijski neusmeravana čitalačka otkrića:
- A da domaća ostvarenja koja mogu da budu i vredna i komunikativna treba podržati, to mi se čini nespornim. Jer, književnost je komunikacija, a najpotpunija komunikacija se po pravilu odvija među čitaocima istog jezika i kulture, pa se onda širi i prinovama i vrednostima koje prihvatamo sa strane. Uostalom, sve više zaboravljamo da domaća književnost postoji i radi razvijanja maternjeg jezika kao prvorazredne kulturne tekovine. Ili to više nije važno, možda, jer ćemo svi ionako morati uskoro da pređemo na engleski ili neki drugi zapadni jezik, pa čemu trud oko prevaziđenog srpskog jezika i njegove književnosti. Razmislimo i o tome.

“ŠAFARIK” VUKIĆEVIĆU
LAUREAT Nacionalne nagrade iz oblasti bibliotekarstva “Janko Šafarik” je dr Dejan Vukićević (na slici levo), koji u Odeljenju posebnih fondova Narodne biblioteke Srbije rukovodi Fondom za stare i retka knjige. Pored uručenja ovog prestižnog priznanja, proslavu Dana NBS, započetu svečanim besedama Blaškovića i Milašinovića uz bogat muzički program, upotpunilo je i otvaranje izložbe “Žene u srpskom Đure Jakšića” ispred Amfiteatra NBS, razgovor Gorana Milašinovića sa bibliotekarima, te predstavljanje izdavačke produkcije NBS iz bibliotečko-informacione delatnosti.