Sveti Sava u stihovima

Dragan BOGUTOVIĆ

26. 01. 2019. u 09:29

Knjiga povodom 800 godina autokefalnosti Srpske crkve, u izdanju kuće “Prometej” i RTS

Свети Сава у стиховима

Zoran Kolundžija i Dejan Tomić

KNjIGA “Svetosavska poetska riznica”, koju je priredio Dejan Tomić, a objavili “Prometej” i RTS povodom 800 godina autokefalnosti Srpske crkve, predstavljena je juče u Vukovoj zadužbini. Među koricama su 222 pesme iz pera 181 autora, od 13. veka do našeg doba.

U prvom od četiri poglavlja je deset narodnih pesama, među kojima su one poznate (“Slavu slavi Nemanjiću Savo” i “Zbor zborila gospoda rišćanska”), ali i jedna koledarska pesma iz stare Srbije, koju je zapisao Miloš S. Milojević. Tu je i pesma iz Prvog svetskog rata, koja svedoči da su ikonu Svetog Save na Kordunu morali da kriju od austrougarskog okupatora. Slede stihovi starih srpskih pesnika, koji svedoče o kontinuitetu poštovanja Svetog Save u narodu: Atanasija, Domentijana, Teodosija, Danila Pećkog, Gavrila Stefanovića Venclovića.

Lik i delo Svetog Save bili su snažna inspiracija i za mnogobrojne pesnike 19. i 20. i početka ovog veka. Među njima su Ljubomir P. Nenadović, Đura Jakšić, Šantić, Dučić, Vojislav V. Ilić, Svetozar Ćorović, Desanka Maksimović, Vasko Popa, Miodrag Pavlović, Branislav Crnčević, Slobodan Rakitić, Milan Komnenić, Slobodan Pavićević... Među živim autorima zastupljeni su: Ljubomir Simović, Dobrica Erić, Matija Bećković, Ljubiša Đidić, Alek Vukadinović, Milovan Vitezović, Radomir Andrić, Rajko Petrov Nogo, Dragan Dragojlović, Milosav Tešić, Dragan Lakićević, Đorđe Sladoje, Ivan Negrišorac... kao i najmlađi Jelena Aleksić i Aleksandra Savić (rođene 1973) i Stefan Vujčić (1989). Najduža pesma u knjizi je iz pera kralja Nikole I Petrovića, napisana 1913.

- Ovi stihovi su pravo svedočanstvo da je kroz svih osam vekova svoje autokefalnosti Srpska pravoslavna crkva prolazila kroz neverovatna iskušenja - rekao je Dejan Tomić. - U neprekidnoj borbi za opstanak preživela je teška vremena, ali nikada nije pokleknula, nikada nije klonula u odbrani svojih i narodnih svetinja. Njen veliki organizator Sveti Sava postavio je tako čvrste temelje, da je ni bure vekova, ni krstaški pohodi katoličkih misionara, ni petovekovna najezda Turaka, nisu mogli pomutiti, ni pokolebati u njenoj čistoti, solidarnosti, upornosti.

Ističući da je Sveti Sava i savremen i svevremen, autor pogovora Jana Todorović, koja je u izboru zastupljena sa jednom pesmom, rekla je:

- Bogat darovima Svetog duha, Sveti Sava je bio ravnoapostolni učitelj i prosvetitelj, podvižnik i molitvenik za ceo svet, svemilostivi čudotvorac i neumorni hodočasnik, uzvišeni arhijerej i zadužbinar, pravedni zakonodavac, mirotvorac i blaženi poeta.

Urednici Zoran Kolundžija (“Prometej”) i Dragan Inđić (RTS) izrazili su veliko zadovoljstvo objavljivanjem ove knjige koja, kako su naglasili, pripada našem narodnom biću.

PROSVETLjENjE

KNjIGU otvara odlomak iz predavanja koje je Nikolaj Velimirović održao u Beogradu 1935, a u kome se navodi:

- Sve kod Save išlo je u normalnom poretku: prvo Bog pa čovek, prvo čovek pa onda svet, prvo prosvećenje sebe, a onda prosvećenje drugih, prvo sadržaj pa onda izraz, prvo karakter pa onda spoljašnja kultura. Evo velike opomene našem pokolenju, u kome mnogi idu naopakim putem: igraju po periferiji, a ne poznaju centra, muče se da izraze no nemaju šta da izraze, trče da prosvećuju, a sami neprosvećeni, zaglušuju vikom o kulturi, a ne brinu o karakteru, traže uređenje celog sveta a nisu uredili svoju dušu ni svoju kuću.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije