VASILIJE MOKRANJAC FEST: Sećanje na jednog od najznačajnijih srpskih kompozitora
22. 11. 2018. u 10:15
U četvrtak uveče počinje prvi festival posvećen Vasiliju Mokranjcu

Vasilije Mokranjac / Foto B. Đorđević
PREMIJERNI "Vasilije Mokranjac fest", posvećen jednom od najznačajnijih srpskih kompozitora, održava se do subote u Beogradu. Manifestaciju u Galeriji SANU, u četvrtak u 18 časova, otvaraju najbolji mladi neafirmisani pijanisti, koji su izabrani na audiciji. Na koncertu će nastupiti Olga Petrović, Tijana Cerović, Ksenija Veljović, Milica Zakić, Katarina Mančić i Kosta Knežević. Za tri najuspešnija izvođenja klavirskih dela Vasilija Mokranjca istoimena Fondacija, koja organizuje festival pod pokroviteljstvom SOKOJ-a, obezbedila je i novčane nagrade u ukupnom iznosu od 100.000 dinara.
Druge večeri od 19 časova u Galeriji "Artget" u Kulturnom centru Beograda biće organizovan okrugli sto na temu stvaralaštva Vasilija Mokranjca, čija dela su na koncertnim podijumima prisutna iznimno i izolovano. Učesnici razovora biće akademici Dejan Despić, Dimitrije Stefanović, Ivan Jevtić, Svetislav Božić, kao i Nadežda Mosusova, Melita Milin, Katarina Tomašević, Svetlana Maksimović, Ivana Medić, Sandra Belić i Aleksandra Mokranjac.
PROČITAJTE JOŠ - Muzički velikan iz zaborava
Festival će biti zatvoren gala koncertom 24. novembra u 19 časova u Svečanoj sali Skupštine grada Beograda. Na revijalnom koncertu nastupiće, pored nagrađenih mladih pijanista, istaknuti muzički umetnici iz Srbije i inostranstva - pijanistkinje Rita Kinka, Biljana Gorunović, Vedrana Subotić, Jelena Đajić Levajac, Ivana Medić, pijanista Vladimir Gligorić i Ratimir Martinović, violinista Miroslav Pavlovića i violončelistkinja Sandra Belić.
MUZIČKA BAŠTINA AKADEMIKA
VASILIJE Mokranjac (1923-1984), koji se ubraja u nekolicinu najznamenitijih srpskih kompozitora 20. veka, formalno obrazovanje stekao je na Muzičkoj akademiji u Beogradu, gde je 1948. diplomirao klavir i kompoziciju. U muzičku baštinu ovog stvaraoca, koji je za dopisnog člana SANU izabran 1967, a redovni postao 1976, ubrajaju se kompozicije klavirske, kamerne i simfonijske muzike, kao i značajan broj dela filmske i primenjene muzike.