Sudbina naroda

NI nesigurni kosmetski drumovi, ni vremenske neprilike, ni druge mnogobrojne prepreke koje su deo svakodnevice naroda kojem pripadaju, nisu sprečavali glumce prištinskog Narodnog pozorišta da pronađu svoju publiku. Ni kada su igrali predstave u porušenim domovima kultura, u portama oskrnavljenih hramova, u dvorištima poharanih kuća, ispred bake Smiljke Bajčetić, jedine Srpkinje u selu nadomak Uroševca...

Zato su, pored talenta glumaca koji su prevazišli okvire kosmetskog prostora, upornost i istrajnost zaposlenih u prištinskom Narodnom pozorištu osnovne karakteristike. Pogotovu što su po izmeštanju iz matične zgrade u Prištini, juna 1999, bili prinuđeni da se snalaze i dovijaju prevazilazeći delovanje umetnika, deleći sudbinu svog naroda, kojem i dalje "služe". I upravo je u ponedeljak mnogobrojnim aktivnostima u gračaničkom domu kulture, kako i dolikuje, obeleženo sedam decenija rada ovog teatra.

- Osnovano je 1948. godine kao dvojezičko, srpsko i albansko, ali je, nažalost, zbog poznatih okolnosti, Srpska drama ovog pozorišta bila prinuđena da napusti svoju matičnu zgradu. Ipak, naše pozorište obnavlja svoj rad 2005, od kada smo godinama nastupali u gotovo nemogućim uslovima - kaže, za "Novosti", Predrag Radonjić, direktor prištinskog Narodnog pozorišta sa sedištem u Domu kulture u Gračanici.

PROČITAJTE JOŠ - Veliki povratak Biljane Srbljanović na scenu JDP-a

I dok ponosno ističe da je nekoliko njihovih glumaca u međuvremenu angažovano u veoma popularnim televizijskim serijalima, ali i u drugim pozorištima širom zemlje, Radonjić pojašnjava da trenutno rade u punom kapacitetu, da nastupaju svuda gde za to postoje uslovi, kako na Kosmetu, tako i u centralnoj Srbiji. Inače, prištinsko Narodno pozorište je najstarija srpska profesionalna kulturna institucija na KiM, koja broji 44 radnika, od kojih je 13 glumaca, i koji, osim u zemlji, sa svojim predstavama često nastupaju i u inostranstvu.

ĐURIĆ: NAROD STVARALACA

DIREKTOR Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić poručio je da će Srbija nastaviti da pomaže i podstiče umetničku produkciju u našoj južnoj pokrajini:

- Čestitam vam 70-godišnjicu postojanja, sa željom da se srpski jezik ponovo začuje sa pozorišne scene u Prištini i Prizrenu. Vaš ansambl je u protekle dve teške decenije svojom kreativnošću dokazao da je naš narod na Kosovu i Metohiji narod stvaralaca i da je ponikao na snažnoj kulturnoj tradiciji - poručio je Đurić, i dodao da su samo narodi koji stvaraju i koji su sposobni da u najtežim trenucima neguju umetnost istinski živi.