Adresa sudbine naroda

M. N. M.

18. 05. 2018. u 08:28

Dr Nele Karajlić potpisivao novi roman "Solunska 28"

Адреса судбине народа

INTERESOVANjE Nele Karajlić sa čitaocima Foto Teodora Ćirić

NAJSVESTRANIJI doktor i verovatno najduhovitiji nosilac te titule u nas, Dr Nele Karajlić, svoju spisateljsku karijeru nastavlja da gradi knjigom "Solunska 28" ("Laguna"). Na potpis Dr Neleta u četvrtak je, u knjižari "Delfi" u Knez Mihailovoj, čekala armija obožavalaca.

- Ovo je priča o jednoj beogradskoj kući u Solunskoj ulici, izgrađenoj s kraja devetnaestog veka, o tome kako je delila sudbinu celog Beograda i prošla sve ono što se dešavalo u dvadesetom veku: ratove, promene društvenih sistema, promene sistema vrednosti, načina razmišljanja. Ona je svedok najuzbudljivijeg veka u istoriji našeg glavnog grada - kazao je Karajlić o svom romanu.

Spajajući najbolje sastojke južnoameričkog magijskog realizma i sarajevskog novog nadrealizma, Dr Karajlić nam pripoveda istoriju jedne kuće u dorćolskoj ulici i vodi nas u prostor sa druge strane ogledala, na samoj tromeđi života, smrti i večnosti.

- Nakon što je pred više od sto hiljada oduševljenih čitalaca sa svojim "Fajrontom u Sarajevu" osvojio književnu Ligu šampiona, Dr Nele predstavlja svoj prvi pravi - pravcati roman! - navodi pisac Vule Žurić, povodom Karajlićevog romansijerskog debija.


"Solunska 28" je, navodi izdavač, "uzbudljiv roman o uzbudljivim vremenima" koji ćete čitati bez daha do poslednje stranice, a onda ćete želeti još.


NEISPRIČANA PRIČA

RECENZENT romana "Solunska 28" i Karajlićev "drug po peru" Vule Žurić piše:

- Dr Karajlić nas ovoga puta vodi u Beograd s početka dvadesetog veka, gde se odvija priča koju vam dosad niko nikada nije ispričao, a bez koje odsad neće moći da se zamisli nijedna ozbiljnija istorija grada na ušću Save u Dunav.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Драгољуб Збиљић

18.05.2018. 17:31

Др Неле је лепо објавио прву књигу "Фајронт у Сарајеву" српским језиком на српском писму ћирилици. А сада је објавио другу књигу на истом српском језику, али сада је то учинио на хрватској латиници. Срамотно је и није српски напуштати своје писмо које се прогони хиљаду година. Тиме сами убијамо свој ћирилички идентитет. Хрвати су неупоредиво паметнији. Они чувају своје писмо стопостотно и никада не објављују данас своје књиге на српској ћирилици. Ми смо Срби, ето, стално "најпаметнији"!