Oslonjeni na mudre pretke
28. 04. 2018. u 18:05
Biblioteka Matice srpske u Novom Sadu svečano obeležila 180 godina od osnivanja. Vukosavljević: Veličanstven posao na prosvećivanju rasutog srpskog naroda
.jpg)
Ministar kulture Vladan Vukosavljević pozdravio goste Foto D.Dozet
U SVEČANOJ sali Matice srpske sa čijih zidova svoje okupljene potomke “gledaju” portreti predaka - osnivača Matice srpske, Svečanom akademijom obeleženo je juče 180 godina od osnivanja Biblioteke Matice srpske.
Toga dana 1838. godine naši preci - vizionari, u peštanskom zdanju Tekelijanuma, Biblioteku Matice srpske otvorili su za narod. Bilo je to 12 godina posle osnivanja košnice naše pameti, Matice srpske, a fond BMS formirali su svojim ličnim bibliotekama vladika Platon Atanacković, pisac i naučnik Atanasije Stojković, dobrotvor Sava Popović Tekelija i drugi naši vrli sunarodnici.
Sa osloncem na mudre pretke od 1838. pa do danas, ne samo da je književno blago Matice 1864. godine preseljeno u Novi Sad, nego je bibliotečki fond narastao na četiri miliona knjiga.
Povodom jubileja juče je najpre otvoren obnovljeni Atrijum i katalog BMS koji je Ministarstvo kulture i informisanja finansiralo sa 9,5 miliona dinara, a priređena je i prigodna izložba dokumenata koji rečito oslikavaju 180 godina dug put Matice i njene biblioteke.
Pročitajte još: Srpski bukvar kroz istoriju
Potom je u Svečanoj sali Matice srpske održana svečanost koju je blagosiljao vladika bački Irinej između ostalog i porukom da dostojanstvo i svetinja knjige nije ni u jednoj kulturi tako naglašena kao u hrišćanstvu.
Predsednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić rekao je da je ovaj jubilej potvrda da ceo Matičin sistem (izdavačka delatnost, biblioteka i galerija) veoma dobro funkcioniše bezmalo već dva veka.
.jpg)
Istakavši da je reč o jednom od najdužih kontinuiteta u našoj istoriji i kulturi, ministar Vladan Vukosavljević rekao je da su biblioteke i bibliotekari najzdraviji deo srpske kulture.
- Ovaj je veliki dan i veliki datum zbog kojeg treba da se duboko poklonimo - naglasio je Vukosavljević. - Matica srpska i njena biblioteka radile su u proteklom periodu veličanstven posao na prosvećivanju srpskog naroda, rasutog na prostoru jugoistočne Evrope i na balkanskom poluostrvu.
Vukosavljević je u nastavku dodao da Matica i dalje ide u korak sa vremenom, prati moderne tokove nauke i tehnologije uz obavezu da ova generacija tu kulturu sačuva i preda je naraštajima koji će doći posle nas.
Pročitajte još: Vekovi u tri miliona naslova
Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović rekao je da BMS pripada redu institucija od prvorazrednog nacionalnog značaja bez kojih bi trajanje i identitet našeg naroda bili nezamislivi. Podsetio je da se u BMS čuva i najstarija ćirilička južnoslovenska knjiga - Oktoih prvoglasnik Đurđa Crnojevića iz 15. veka.
- Oko ovakvih ustanova moramo biti jedinstveni i složni - kazao je Mirović.
Upravnik BMS Selimir Radulović u svečanoj besedi uputio je ovakvu poruku:
- Ukoliko želimo da obnovimo državu i narod, moramo se vratiti dragocenom ognjištu, svetu knjiga.
Miro Vuksanović, Svetislav Božić i Selimir Radulović
.jpg)
PRIZNANjE SVETISLAVU BOŽIĆU
POVODOM rođendana BMS, nagrada “Zlatna knjiga” uručena je akademiku Svetislavu Božiću, redovnom profesoru Fakulteta muzičke umetnosti i jednom od najznačajnijih kompozitora srpske duhovne muzike zasnovane na pravoslavnoj tradiciji i vizantijskom kulturološkom kodu. U obrazloženju nagrade, akademik Miro Vuksanović istakao je da je Božić autor više od 200 kompozicija. Zahvaljujući se na priznanju laureat je kazao da je Matica srpska “naša jedina kulturna teritorija kojoj se ništa ne može osporiti jer je vitalna i divno drži našu prošlost i našu budućnost”.
Драгољуб Збиљић
29.04.2018. 22:20
Наши славни преци основали су Матицу српску на српском ћириличком писму. А онда су убрзо после њеног оснивања српски лингвисти ушли у стварање "српскохрватског језика", па су својим наопаким нормирањем писма директно у Матици српској после 1954. године, а нарочито после 1993. године ушли у оснаживање тог наопаког нормирања језика Срба на два писма и на тај начин српски народ је променио, силом прилика, навику са свог писма на хрватску абецеду и тако су Срби 90 одсто изгубили свој идентиотет.
Наши славни преци основали су Матицу српску на српском ћириличком писму. А онда су убрзо после њеног оснивања српски лингвисти ушли у стварање "српскохрватског језика", па су својим наопаким нормирањем писма директно у Матици српској после 1954. године, а нарочито после 1993. године ушли у оснаживање тог наопаког нормирања језика Срба на два писма и на тај начин српски народ је променио, силом прилика, навику са свог писма на хрватску абецеду и тако су Срби 90 одсто изгубили свој идентитет.
Komentari (2)