Slavica Garonja: LJudima je dosta politike

PRVA knjiga na ćirilici koja je, posle gotovo tri decenije pauze, promovisana u Slavonskoj Požegi, bio je roman "Povratak u Arkadiju" naše književnice i naučne radnice Slavice Garonje. Delo objavljeno 2014. u 106. plavom kolu Srpske književne zadruge, ovenčano prestižnom nagradom "Pečat vremena" (2015.) kao trajan doprinos srpskoj književnosti, predstavljeno je nedavno u organizaciji Povijesnoga društva Požega.

Profesor Vinko Tadić je u hrvatskim "Novostima" zapisao da predstavljanje ovog ćiriličnog izdanja "čini značajan iskorak prema uklanjanju postojećih prepreka u hrvatsko-srpskim odnosima na području Zlatne doline", te dodao da su Hrvati i Srbi požeškog kraja upućeni jedni na druge.

Garonja kaže da su je i samu prijatno iznenadili promocija i razgovori sa čitaocima, te nezaboravno gostoprimstvo u Slavonskoj Požegi, što ju je navelo na zaključak - da je u ovom romanu prikazano toliko toga što spaja, da je to ispalo jače i od onog što nas danas razdvaja.

- U odgovorima na pitanja koje mi je postavljao domaćin, navela sam toliko sličnosti u načinu života Slavonaca, bilo Srba ili Hrvata (od istih tipova kuća, jela, nošnji, govora-divana, do igara), isti je i (hrišćanski) bog, pa sam u jednom trenutku zapitala - pa šta je tu bilo različito? - navodi autorka.

PROČITAJTE JOŠ - Od baštine do egzodusa

- Fascinantna je činjenica da za tu knjigu niko nije postavio pitanje na kom pismu je napisana - i svi primerci su rasprodani! Takođe mi se čini da je ljudima dosta politike i ideologije, da su željni kulture, lepote i totala života (no bez prenebregavanja metafizike zla koja se tu dogodila u prošlom veku), a s obzirom na to da je roman u samo književno središte stavio kraj (Slavoniju) koji je danas poprilično ostao na periferiji savremene Hrvatske, i Slavonci - hrvatski čitaoci su ga prihvatili kao svoj.

Profesor Tadić knjigu opisuje kao spomenik jednom svetu na rubu nestajanja, dok ju je profesor Ana Kuzle predstavila kao "muzej između korica, rečnik gotovo zaboravljenih reči, priču o prošlosti porodice i zavičaja".

HRABRENjE DIJALOGA

TOKOM promocije ove knjige našli su se na istom mestu ljudi dobre volje, različitih uverenja i pogleda na prošlost, Hrvati i Srbi, ateisti i vernici - zapisao je Tadić. - Ovim činom Povijesno društvo Požega podržalo je inicijativu požeškog biskupa prof. dr sc. Antuna Škvorčevića kojom nastoji ohrabriti dijalog Hrvata i Srba, katolika i pravoslavnih te ljudi različitih svetonazora.