Virtuozne igre majstora reči
09. 02. 2018. u 11:18
Književni kritičari biraju knjigu godine (3). I minulu književnu godinu obeležila je pesnička produkcija. Romana je previše ali, uglavnom prosečnih, knjige književne kritike i esejistike su i dalje sporadične

DUŠAN STOJKOVIĆ (Mladenovac)
1. "KVARENjE KRUGOVA"
Zoran M. Mandić ("Kairos")
2. "IZGLEDAM, DAKLE NISAM"
Nenad Šaponja ("Prometej")
3. "DOLINA PLISTOS"
Dejan Ilić (NB "Stefan Prvovenčani)
4. "U KUHINjI SA ZEVSOM"
Đorđe Pisarev ("Agora")
5. "TESANIK"
Miloš Janković ("Apostrof")
Z. M. Mandić opeva ono što istovremeno i jeste i nije, kao da je snevano, ali se pritom o snu ne peva tek pošto se on odsnivao, već usred njega, iz same njegove snovne magme; onostrano se prepliće s metafizičkim.

Nesporno antologijska zbirka, N. Šaponje pripada najređoj vrsti pesništva, filosofskoj poeziji u pravom značenju te reči. Dekartovo "mislim" preobratilo se u "izgledam", a njegovo "jesam" naglavce se premetnulo u "nisam" s tim što to nije totalna negacija već je dokaz kako i nijenje jeste jestvovanje, kako i ništavilo postoji naporedo sa samim bivstvovanjem. Nema nas ako nas nema, kao da nam poručuju nove Šaponjine pesme.
Svaka zbirka D. Ilića, arhitektonska celina po sebi, bila je, u isti mah, deo široko zasnovanog pesničkog projekta koji se uporno, i uspešno, gradi. Njegova nova knjiga je lirski dijalog sa zemljom koja je iznedrila evropsku poeziju i kulturu.
Odavno je Đ. Pisarev u samom vrhu srpske proze, ali je postalo i više nego nedopustivo da se uporno smatra kako su neki naši prozaici koji mu ni do kolena nisu smatraju nezasluženo značajnijim od njega. "U kuhinji sa Zevsom" je izvrstan kratak roman, simbioza ludističkog, humornog i citatnog, dokaz kako i avangardno štivo može da se čita u jednom dahu. Jedan od najproduktivnijih srpskih pesnika, M. Janković, sa jednakim uspehom bacio se i na prozu. Novom pripovedačkom zbirkom preko noći se plasirao u prvu ligu srpskih pripovedača.
ZORANA OPAČIĆ (Beograd)
1. "EVROPSKO U ROMANIMA
MILOŠA CRNjANSKOG"
Jelena Panić Maraš ("Službeni glasnik")
2. "IZ SREĆNE REPUBLIKE"
Petar Matović (KC Novog Sada)
3. "POVRATAK PRIČI"
Marko Nedić ("Akademska knjiga")
4. "HELENA ILI O NEMIRU"
Mirjana Mitrović ("Laguna")
5. "PREŽIVETI DO SUTRA"
Grozdana Olujić (SKZ)
STUDIJA J. P. Maraš predstavlja vredan prilog tumačenju najdubljih osobenosti proze Miloša Crnjanskog sagledanih u erotskom diskursu; njome se pokazuje kako književno delo velikog pisca uvek može biti sagledavano na nov način, zanimljiv i intrigantan.

Pesnički subjekt zbirke P. Matovića peva o savremenim vidovima utamničenja pojedinca u novom, postdemokratskom vremenu - o njegovom prisilnom sinhronicitetu, teroru tehnike, medija i birokratije. Polazeći od ocene o poetičkom pluralizmu i polimorfnosti savremene srpske proze s kraja 20. i početka novog veka, M. Nedić u poglavljima posvećenim značajnim romansijerima i pripovedačima: V. Čolanoviću, D. Nikoliću, D. Mihailoviću, S. Selenić i dr. pruža kritički uvid u njene domete.
Smešten u rimsku epohu i zasnovan na fikcionalizaciji istorijskih sudbina, roman M. Mitrović minuciozno gradi slojeviti portret snažne i plemenite žene čije se suočavanje sa "nepodnošljivim viškom budućnosti" lako prepoznaje i u aktuelnoj stvarnosti.
U romanu G. Olujić tematizuju se surova i smutna vremena nemačke okupacije tokom Drugog svetskog rata, tragične sudbine junaka u banatskoj varošici i kritički prikazuje uloga oslobodilaca.
ALEKSANDAR B. LAKOVIĆ (Kragujevac)
1. "PESNIČKI ATELjE 2"
Alek Vukadinović ("Gramatik")
2. "SKRIVENOSTI"
Nikola Vujčić (KC Novog Sada)
3. "MATICA"
Sunčica Denić (Zavod za kulturu Vojvodine)
4. "ONIRIČKI KOD"
Bojan Jovanović ("HERA-edu")
5. "POVRATAK PRIČI"
Marko Nedić ("Akademska knjiga")
Pesnik A. Vukadinović, virtouz igre rečima, slikama i značenjima, još jednom svedoči svoju posvećenost jezikotvorstvu, lirskim apstrakcijama i gnomskim poentama, potvrđujući visoke estetske vrednosti. Pesnik N. Vujčić predstavlja ubeđenje da u rečima žive bića (i obratno). Reči - akteri svih pesama, pročišćeni od svega suvišnog i uvezani osobenom poetikom, prikazuju se andrićevskom merom, smislom i težinom značenja, postajući prava magija pesničkog obraćanja.

Svaki stih S. Denić se određuje i osmišljava kroz unutrašnji svet sećanja, emocija, zavičaja i realiteta. Doživljajnost prošlog, u ovom primeru, prevazilazi epitet lamenta, već je i naša "dnk" i sklonište od "ovog doba" koje još uvek ne razumemo i osećamo. Knjigom eseja B. Jovanović osvetljava fenomen sna, kontekstualno sagledavajući i tumačeći značenje snova kroz vertikalnu dimenziju od arhaičnih i drevnih nanosa do filosofije i književnosti.
Knjiga ogleda M. Nedića nameće "žal" da su u današnjoj književnoj kritici vrlo retke knjige eseja, poput ove, koje izdvajaju, analiziraju i vrednuju srpsku prozu.
VIKTOR ŠKORIĆ (Novo Mileševo)
1. "GORI, GORI, GORI"
Srđan V. Tešin ("Arhipelag")
2. "IZ SREĆNE REPUBLIKE"
Petar Matović (KC Novog Sada)
3. "UOSTALOM"
Draško Ređep ("Agora")
4. "LUZITANIJA"
Dejan Atanacković ("Besna kobila")
5. "DOLINA PLISTOS"
Dejan Ilić (NB "Stefan Prvovenčani")
Godinu koja je iza nas u mnogo čemu smatram prekretnicom za našu književnost prevashodno zbog pojave mnogih književnih dela koja najavljuju nove poetičke tokove; usudio bih se reći da su neka dela u tom pogledu pionirska. Tešinov roman spada u sam vrh romanesknog stvaralaštva i svojim ironičnim i parodijskim jezikom osmatra globalne fenomene koji i kod nas postaju svakodnevni.

Mladi pesnik Matović pokazuje svojom knjigom cizeliranu simbiozu pesničkog i hiper jezika, ne gubeći - naprotiv! - na estetskom planu. Iza dr Ređepa je uspešna i obimna objavljivačka godina, a knjiga koja se ističe je njegov dnevnik za 2016. i 2017. godinu.
Naposletku, knjiga Atanackovića, već nagrađena velikom nagradom ove godine, može delovati kao da se našla na ovom spisku zbog uticaja konformizma, ali to nije tako: njenu pojavu takođe smatram prekretnicom. Ilićeva knjiga, još jedno pesničko ostvarenje, svojom putopisno-poetskom slikovitošću, na pragu lalićevske poetike, veliko je osveženje u našoj poeziji.