70 godina Instituta za srpski jezik SANU: Održali plamen jezika
15. 11. 2017. u 20:31
Na svečanoj akademiji predsednik SANU Vladimir Kostić čestitao "časnu starost" Institutu čiji članovi "čuvaju, istražuju, gaje i razvijaju živi organizam koji se uvija"

Kostić, predsednik SANU
POVODOM proslave sedam decenija postojanja i rada Instituta za srpski jezik, u sredu je u zdanju SANU upriličena svečana akademija, na kojoj je predsednik SANU Vladimir Kostić čestitao "časnu starost" Institutu čiji članovi "čuvaju, istražuju, gaje i razvijaju živi organizam koji se uvija".
- Jezik, ukoliko se na njega pazi, najčešće se razvija, ali ukoliko se na njega ne pazi, uleće u anoreksiju, koja se potom dugo leči, i to sa promenljivim uspehom - istakao je Kostić, uz opasku da nije lako čuvati ni arheološke iskopine, a jezik to definitivno nije. On je delatnost Instituta za srpski jezik nazvao "poslom vestalki koje održavaju plamen našeg jezika u sredini u kojoj broj stručnjaka za jezik polako prevazilazi broj fudbalskih eksperata".
PROČITAJTE JOŠ - ČUVARI JEZIKA: Obeležene tri decenije rada Vukove zadužbine
Specijalni savetnik ministra kulture i informisanja Dragan Hamović rekao je da je borba za oslobođenje i za podržavljenje bila nerazdvojna od borbe za srpski jezik i poručio da "ako nam je stalo do države, biće nam stalo i do jezika, ako nam je stalo do slobodnih i odgovornih pojedinaca, biće nam stalo do jezika".
Direktor Instituta Jasna Vlajić Popović podsetila je da je on, kao centralna naučna ustanova u Srbiji za sistematsko proučavanje srpskog jezika i njegove istorije, te izradu kapitalnih rečnika, osnovan 15. jula 1947. godine na temeljima Leksikografskog odseka koji je Srpska kraljevska akademija ustanovila 1893. godine na inicijativu Stojana Novakovića. Ona je naglasila da su za Institut vezana sva vodeća imena srpske lingvistike 20. veka - počevši od osnivača i prvog direktora Instituta Aleksandra Belića, dugogodišnjeg predsednika SANU.
- Danas, 70 godina od osnivanja, u Institutu je zaposleno čak 65 saradnika, među njima 41 doktor nauka - rekla je Vlajić Popovićeva, i navela da se danas u Institutu, koji sarađuje i sa brojnim međunarodnim naučnim institucijama, realizuje pet projekata i jedan potprojekat.
PROČITAJTE JOŠ - Vladimir Kostić: Naš najveći neprijatelj je polupismenost
Objektivan
15.11.2017. 22:31
Koliko imaju saradnika, a Recnik srpskog jezika nemamo. Svima njima treba dati otkaze, nista oni ne rade, samo primaju plate.
Распустити их све и ове из министарства просвете, сестра ми учи у основној из приватних књига све на латиници, срамота и говори како јој ћирилица не треба јер их држава тако учи. Изаберите једно писмо доста је било седења на две столице. Дајте референдум.
srpski oni i dalje zovu srpskohrvatski
С обзиром на то шта су и како српски лингвисти урадили српском језику, а посебно српској ћирилици, ово што су одржали могло би се слободно назвати ОПЕЛО СРПСКОМ ЈЕЗИКУ И ЋИРИЛИЦИ.
Да ли је Институт за српски језик чувао српски језик и његову ћирилицу нека свако процени на основу чистих чињеница. 1. Назив института је био планиран Институт за српски језик, а када је основан дато му је име Институт за српскохрватски језик. 2. Планиран је Речник српског језика, а ради се и данас Речник српскохрватског језика. 3. У време оснивања Института Срби су свој језик писали српском ћирилицом,4. Од 1954. Институт је ћирилици одузео суверенитет и хрватска абецеда данас доминира 90 %.
Komentari (9)