Brinuo o našoj sudbini

J. BANjANIN

01. 11. 2017. u 21:57

U SANU počeo naučni skup o životu i delu Stojana Novakovića. Vladimir Kostić: Odlikovale su ga energija i vizija

Бринуо о нашој судбини

Beseda Mihaila Vojvodića , Foto: A. Stevanović

MEĐUNARODNI dvodnevni naučni skup "Stojan Novaković - sto sedamdeset pet godina od rođenja" otvorili su u sredu predsednik SANU Vladimir S. Kostić i akademik Mihailo Vojvodić. O jednom od najznačajnih srpskih državnika, diplomata, naučnika s kraja 19. i početka 20. veka, na skupu će govoriti 34 istoričara, filozofa i politikologa iz Srbije, Rusije i Grčke. Biće organizovana i izložba u Galeriji SANU posvećena Novakoviću.

- Kao dete sam mnogo voleo instituciju muštuluka, te ću je zloupotrebiti. Monografija o radu i delu Stojana Novakovića uspešno je priređena za otvaranje ovog skupa - rekao je Kostić. - Novaković spada u ličnosti koje vas kada malo pročeprkate po biografiji frustriraju energijom, različitošću delovanja i vizijom. Svojim životom one ilustruju pravo značenje zaboravljenog pojma "javni radnik".

Akademik i predsednik Organizacionog odbora Mihailo Vojvodić je rekao:

- Novakovićevo bogato filološko i istoriografsko delo ga je predstavilo vrhunskim naučnikom. Njegova ozbiljna upozorenja i dragocene ocene koje je iznosio o politici, državnim i partijskim poslovima i diplomatiji od mnogih, međutim, nisu dovoljno precizno uočene, ali mu se rezultati ne mogu osporiti. Posebnu ulogu Novaković je imao u oživotvorenju ideje o oslobođenju i ujedinjenju svih delova srpskog naroda.


EVROPSKI RAZVOJ

U poslednjim godinama života, verujući da će jednoga dana biti zadovoljena istorijska prava srpskog naroda za oslobođenje i ujedinjenje, bez obzira na to da li će se to postići mirnim putem ili oružjem, Novaković nije skrivao želju da budućnost tog naroda bude sasvim usklađena sa opštim tokovima evropskog razvoja - rekao je Mihailo Vojvodić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Драгољуб Збиљић

02.11.2017. 17:48

Не спомиње се да ли ће лингвисти говорити о раду Стојана Новаковића. Можда и неће, јер је Новаковић увек говорио о српском, а не о "српскохрватском језику". А Српска академија наука и уметности и данас сачињава Речник српскохрватског и народног језика, а не српског језика. И, вероватно, проценили су у САНУ, да се Новаковић није довољно стручно бавио језико0м Срба, чим је он тај језик звао само "српски језик"!