RAZBIJANJE ZABLUDA: Predstavljeno delo Znameniti Srbi o Hrvatima

NA osnovu dugogodišnjih istraživanja u domaćim i stranim arhivama, listova i časopisa, memoarske literature, zapisala saborskih sednica, pa i pesničkih tekstova, nastala je knjiga "Znameniti Srbi o Hrvatima" istoričara i akademika Vasilija Đ. Krestića (1932). Drugo, prerađeno i dopunjeno izdanje ovog dela objavila je, u znamenitom "Plavom kolu", i predstavila Srpska književna zadruga.

Autor se opredelio za 11 najistaknutijih predstavnika srpske političke i intelektualne elite od prve polovine 19. veka do kraja Drugog svetskog rata. To su: Ilija Garašanin, Jovan Subotić, Svetozar Miletić, Svetozar Marković, Jovan Jovanović Zmaj, Jakov Ignjatović, Dimitrije Ruvarac, Jovan Skerlić, Slobodan Jovanović, Jovan Dučić i Stojan Novaković.

Pročitajte još: PROMOCIJA KNjIGE "KRST NA KRIŽU": Napisana da osvetli i objasni

- Knjiga pokazuje kako se našim velikanima može pristupiti uvek iznova i, posebno, kako je tema njihovog odnosa prema Hrvatima u dosadašnjoj istoriografiji bila ili potpuno neistražena, ili tek dotaknuta, ili pak obrađivana na potpuno pogrešan način, prema diktatu tekuće politike - rekla je istoričar Sofija Božić. - Opšti utisak posle čitanja jeste da su vrhunski srpski intelektualci uvek imali razumevanja za interese Hrvata, da su ih podržavali i želeli da u zajednici grade sa njima budućnost srpskog naroda. Pristupali su im iskreno i otvorenog srca, tražeći za sebe samo elementarno, jednakost i ravnopravnost, a osvešćivali su se i protestovali tek kada bi shvatili da je pravda u hrvatskoj politici nedostižna.

Kako je istakao Vasilije Đ. Krestić, knjiga nema nameru da obezvredi bilo koje istinske vrednosti Hrvata, ali ima cilj da razobliči njihove protivsrpske i velikohrvatske namere, nacionalnu i versku isključivost:

- Knjiga ima zadatak da naučno proverenim podacima otrežnjuje i osvešćuje, da razbija zablude na kojima je građena jugoslovenska ideja i na kojima je nastala zajednička država.

Odlomak iz knjige čitao je mladi glumac Aleksa Radojlović.

OTMEN STIL

BOŽIĆEVA je ukazala i na izuzetan stil kojim je knjiga napisana, precizan, neusiljen, lak i otmen. S time se složio i Dragan Lakićević, glavni i odgovorni urednik SKZ, koji je rekao: - Delo je napisano naučno, a čita se rado i lako kao da je književno.