Lepence nismo nominovali na listu Uneska!

M. Kralj D. Matović

19. 08. 2017. u 20:00

Zašto Lepenski vir nije dospeo na listu svetske kulturne baštine? Bora Dimitrijević: Zvanično niko nije rekao da je promena prvobitne pozicije prepreka za ovu međunarodnu organizaciju

Лепенце нисмо номиновали на листу Унеска!

Bora Dimitrijević / Foto: Boris Subašić

KRAJNjE je neobično što u proteklih 50 godina Lepenski vir nije nominovan za listu Uneska, niti se o tome uopšte zvanično razgovaralo. Ovaj stav za "Novosti" iznosi arheolog Bora Dimitrijević, direktor Narodnog muzeja u Zaječaru, u čijoj ingerenciji je Feliks Romulijana, jedino naše arheološko nalazište na listi svetske kulturne baštine.

- Nezvanične priče i stavovi, koji nikada nisu stručno verifikovani, kažu da je razlog tome što je lokalitet izmešten sa svoje prvobitne pozicije na obali Dunava - kaže Dimitrijević za naš list. - To, međutim, nikada nije potvrđeno ni sa jednog zvaničnog mesta. Kad to kažem, mislim na Republički zavod za zaštitu spomenika kulture koji je nadležan za pripremanje nominacionog dosijea za Unesko.

Dimitrijević ističe da postoje i stručnjaci koji misle suprotno, odnosno da dislokacija nije velika prepreka:

- U novije vreme, posle izgradnje zaštitne konstrukcije, krenule su priče, ali opet napominjem ne i zvanični stav, da je nominacija nemoguća zbog krova - nastavlja sagovornik. - Ako je tako, zašto je onda dozvoljeno da se takva konstrukcija napravi i time lokalitet, možda, zauvek izgubi šansu da bude nominovan. Podvlačim, sve su ovo nezvanične priče! Niko, nikada, nije organizovao stručnu raspravu gde bi naši najeminentniji znalci iz ove oblasti izneli svoja mišljenje.

Godišnjica je, prema mišljenju direktora zaječarskog muzeja, prilika za to:

- Mislim da nije kasno. Organizator bi trebalo da bude naša Komisija za saradnju sa Uneskom, koja postoji pri Ministarstvu inostranih poslova i obavezno bi trebalo pozvati i stručnjake iz Uneska. Tako bi se konačno stavila tačka na ovu kontroverzu.

Direktor turističkog prostora Lepenski vir Vladimir Nojkić za naš list obećava da će uskoro organizovati ozbiljan skup na kome će se raspravljati o ovom problemu.

* Primeri neolitske kulture / Foto: V. Danilov

- U Ministarstvu kulture, Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture i Ministarstvu inostranih poslova veoma su zainteresovani da se nađemo na jednom mestu i odlučimo šta i kako dalje - kaže Nojkić. - Do sada niko nije napravio nominacioni dosije za Lepenski vir, a mi ćemo insistirati da se to konačno uradi. Da se zvanično kandidujemo, a komisije Uneska mogu tu nominaciju da prihvate ili odbiju. Tako ćemo znati na čemu smo.

Nojkić podseća da se već 15 godina Đerdap, kao jedinstveno prirodno i kulturno dobro, nalazi na tentativnoj (preliminarnoj) listi svetske baštine, ali da još nije odlučeno da li će taj prostor biti zaštićen.

- Naravno da želimo da se Lepenski vir samostalno stavi pod okrilje Uneska, ali ukoliko iz nekog razloga bude odbijena njegova nominacija, nećemo odustajati od toga da postane deo svetske baštine kao deo Đerdapa - zaključuje Nojkić.

* Muzej Lepenski vir / Foto: V. Danilov


GEOPARK ĐERDAP VEĆ PREDLOŽEN?

U POSLEDNjE vreme veoma je popularna zaštita više lokaliteta kao jedne celine, a najčešće na listu Uneska dospevaju geoparkovi. Kako "Novosti" saznaju, Ministarstvo zaštite životne sredine predalo je ovog meseca aplikacioni dosije za geopark Đerdap. Stručnjaci Uneska obišli su lokalitete, ali nemaju odobrenje da daju preliminarne ocene. Sledećeg meseca podneće svoj izveštaj sekretarijatu geoparkova Uneska, a konačnu odluku doneće izvršni odbor u februaru ili martu 2018. godine. Pored Lepenskog vira, geopark Đerdap čine spomenik prirode Vratna, Ravna, Rajkova pećina, Velika prerast kod Majdanpeka, Golubačka tvrđava i tvrđava Dijana...


PROCEDURA

PREMA proceduri, podseća Bora Dimitrijević, sa takozvane nominacione liste, na kojoj je trenutno desetak lokaliteta, odabere se jedan, što je sada Caričin grad, za koji se sprema nominacioni dosije:

- Naša država to onda šalje u Unesko gde se na godišnjoj skupštini lokalitet stavi na listu ili ne - objašnjava sagovornik.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (8)

Anica Stojanovic

20.08.2017. 01:18

Ocigledno da se tu radi o nemaru. Umesto da se stide sto nisu uradili dovoljno, na vreme, vode se prazne price ''rekla-kazala'' iliti ''sta bi bilo kad bi bilo'' A nista nece biti ako se sedi po kancelarijama i prima plata ''za dzabe'' kao sto to sada rade i gde ih ima previse, a narod sve to placa. U velikim zemljama, uredjenim i naprednim, ovakve stvari rade 2 ili 3 osobe zaduzene za to, Kod nas, iste stvari rade 200 - 300 raznih cinovnika, od muzeja do opstine i do ministarstva.Zaista previse

mirko

21.08.2017. 10:51

@Anica Stojanovic - Gospođo, potpuno ste u pravu, ali moram da Vas dopunim. Ne samo da se radi i nemaru i neradu, nego i najobičnijoj pakosti. Ljudi koji su zaduženi za saradnju sa Uneskom su na tom mestu da bi malo putovali po svetu i ništa drugo. Ako nešto rade, gledaju da se lično okoriste. Tako je Gamzigrad dospeo kao predlog Srbije na Listu, jer je tamo angažovana na konzervaciji gospođa koja je u komisiji SRB za saradnju sa Uneskom. E, ona se protivi da Lepenski Vir bude predložen, pa tvrdi da ni ne može.

bubule

20.08.2017. 02:28

Lepenski vir pripada Srbiji, ali i citavom covjecanstvu. Mi nemamo pravo da ga ne stavimo na UNESCO-vu listu. Sramota! I sramota kako se malo nasa drzava bavi Wikipedijom. Svako Google pretrazivanje rezultirace postavljanjem Wikipedia stranice na vrh liste rezultata. S tih stranica ljudi ce da dobijaju informacije o Srbiji. Hrvati tu rade jako dobar posao i zato njihova istorija djeluje znacijnije od srpske. Previse vozova propustamo. Skupo nam je da imamo tradiciju. Zbog toga se ona i gasi.

Жика Живац

20.08.2017. 07:36

Није тако компликован одговор; ми немамо српску историјографију него се у школама предаје немачка, по којој смо се доселили на Балкан у 6веку, а староседеоци су Илири тј. Шиптари. Када би Винчанска култура и писмо (у које спада Лепенски вир) били у центру наших истраживања то би био необорив доказ да смо срароседеоци на Балкану.

iz glave

20.08.2017. 08:24

ако сам добро схватио Лепенски Вир је измештен због градње ХЕ Ђердап - знам само да случајности код великих промена не постоје... црни ми, као да смо преузели све мане свих главних јунака свих светских басни

Slavisha

21.08.2017. 22:46

Citiram stari komentar iz 2012, koji je još uvek aktuelan: " Običan svet u Srbiji može čuti za Unesko i Svetsku baštinu samo kad čuje koliko košta stan naše ambasadorke pri Unesku, sa koliko je pratilja ministar Bradić bio dve nedelje u Braziliji na konferenciji Uneska, koliko je predstavnica bilo dve nedelje u Petrovgradu na konferenciji Uneska... Može se čuti za Unesko kad se sazna da je Hrvatska zaštitila ojkanje, Turska Đurđevdan itd. A mi... Polako, bre, sa tim Lepenskim Virom!"