Političari oteli ulogu umetnika

B. ĐORĐEVIĆ

09. 06. 2017. u 18:40

Počeo prvi "Beogradski kontrapunkt", susret značajnih svetskih pisaca, u organizaciji Ministarstva kulture

Политичари отели улогу уметника

Foto: Nikola Skenderija

DA li je ovo vek u kome kolabira sve što je umetnost? Vreme u kome veliki romani ne obeležavaju čas u kome živimo? Danas imamo pet-šest velikih pisaca u svetu, ali su nevidljivi, njihove knjige su zatrpane gomilama smeća i ne dolaze do ruku onih koji čitaju. Isto je svuda - svi pišu, gotovo niko ne čita, zagušuje nas ogroman broj stranica. Globalizacija tako uništava svet.

Poručio je ovo Emir Kusturica, otvarajući, danas, prvi "Beogradski kontrapunkt" u Jugoslovenskoj kinoteci, susret značajnih književnih autora današnjice, koji je organizovalo Ministarstvo kulture, na ideju ministra Vladana Vukosavljevića.

Pozivu da učestvuju na dvodnevnom razgovoru na temu "Šta može književnost u današnjem vremenu", rado su se odazvali veliki austrijski pisac Peter Handke, znameniti kineski književnik Ju Hua, jedan od vodećih ruskih glasova Zahar Prilepin i Milovan Danojlić, koji je branio boje naše zemlje.

U ulozi moderatora, uz Vukosavljevića, Kusturica je kao šlagvort izneo i tezu da kvantifikacija sada uništava i film i literaturu.

- Veliki Prilepinov roman "Obitelj" ima antijunaka koji vuče korene čak do Skorsezeovog "Taksiste", filma koji je imao aktivnu ljudsku česticu, ideju koja je formirala mišljenje. Da bi čitalac danas stigao do Džonatana Frenzena mora da razgrne sve gluposti, knjige koje ništa ne znače. Teško je živeti u vremenu u kome kultura gubi značaj. Pitanje je kako da knjiga povrati društveni status, da utiče na svakodnevicu.

Rečima da su Emirove konstatacije strašne ali ispravne, Handke je poručio:

- Političari su oteli javno mnjenje, preuzeli su ulogu umetnika, a umetnici su ostali bez uticaja. Niko nije zločinac, svi su nedužni, i to je skandal. Slažem se da ima velikih dela, ali su ona skrivena. Film je postao sveprisutan, ima previše moći, grabi sve, dok je slikarstvo postalo vešernica, a pozorište je u velikoj krizi, kao i muzika. Malo je čitalaca, ali, ipak, ima ih. Jedan pravi vredi više od milion pseudočitalaca - rekao je Handke, i zaključio: - Dobijam pisma čitalaca, neko sedne za sto u Negotinu ili Gotingenu, Sijetlu, napiše mi nekoliko redova, i to ima veću težinu od običnih brojki bestselera. Ali sami nećemo moći da promenimo smer kojim svet ide.

Istaknuti gost iz Kine Ju Hua, koji je danas u "Geopoetici" predstavio i novi roman "Sedmi dan", naglasio je da u njegovoj zemlji ima puno ogromnih knjižara, preplavljenih naslovima koji ne mogu da se čitaju i kojih se niko neće sećati za deset godina.

- Ali će Handkeove knjige i Kusturičini filmovi trajati i posle 100 godina. Pre dolaska u Beograd, napisao sam govor pod naslovom "Otac na službenom putu". Taj film sam prvi put gledao 1994, bez prevoda, sa video-kasete, ali sam ga razumeo. Mnogo kasnije gledao sam ga prevedenog i shvatio da sam ga zaista razumeo. Svi u porodici volimo Kusturičine filmove, i u Kini ga veoma mnogo ljudi gleda.

Zahar Prilepin je poručio da nas savremeni svet poziva da odustanemo od identiteta:

- Kažu: dođite bez odeće, naroda i Boga u naš globalni svet i bićete srećni. Ali oni su lažovi, jer nisu odustali od svog identiteta. Samo u Srbiji mogu da kažem: Rusija je lepa zemlja! Svuda govore da je strašna. A posle Drugog svetskog rata, SAD su ubile milione ljudi, ali o tome ne pričaju, više vole priče o Staljinu i komunizmu. Zadatak umetnika je da ne bude podložan manipulacijama. Da je Dostojevski živ smatrali bi ga zločincem, ne bi ga zvali u Evropu.

HANDKE: DOSTA SA KUKANjEM

ANALIZU učesnika "Beogradskog kontrapunkta", u jednom trenutku, povišenim glasom prekinuo je Handke rečima:

- Da li imamo čitaoce ili ne - baš me briga, to me nervira, to je sr...! Nisam ovde da se žalim. Kad je sve tragično, govorio je Gete, veliki ljudi rade kao da se ništa ne dešava. Ne vredi da dolazim u Beograd da govorim o istim stvarima. Slažem se sa analizama, ali dosta je kukanja! Volim bluz, ali bluz treba da traje tri minuta.

Da je tamna strana demokratizacije lakoća objavljivanja, naglasio je Milovan Danojlić.

- Svako ko nauči slova hoće da napiše knjigu i kaže šta ima. I ogromna masa ljudi hoće to da čita. Ipak, iz ogromne mase štampanih stvari se izdvaja nešto što vredi. Čudnim putevima prava knjiga dođe do pravog čitaoca. Ali u svim knjižarama mesto poezije je nevidljivo, o njoj se u novinama gotovo nikada ne piše. A tamo gde nema poezije nema više ni života - upozorio je Danojlić.



DANOJLIĆ: VLADA LAŽ

PROBLEM sa kulturama malih naroda je što merila visokog kulturnog standarda nalaze na Zapadu. Ono što pravi veliku nevolju je da velika kultura može da počiva na materijalnoj pljački, otimačini, ratovima... Naši obožavaoci Zapada sve to gutaju ili odbacuju. Te kulture su vekovima građene na sistemu surove eksploatacije kolonija i svog naroda. Danas svetom vlada laž na svakom koraku, i to čoveka obeshrabruje - rekao je Danojlić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije