Gušenje prevoda proze
13. 05. 2017. u 10:48
Direktor „Geopoetike” Vladislav Bajac uputio pismo ministru povodom konkursa za prevođenje srpskih knjiga: Ignorisanje edicije koja je pravi diplomata u kulturi

Edicija "Geopoetike"
NA nedavno završenom konkursu za prevođenje srpskih knjiga u 2017. Ministarstva kulture, "Geopoetika" je poslala prijave za četiri naslova edicije "Srpska proza u prevodu" na engleskom jeziku. Prvi put sva četiri su odbijena, o čemu je odlučila komisija u sastavu Saša Radojčić (predsednik), Zlata Kocić i Jasmina Ahmetagić. Tim povodom, Vladislav Bajac, direktor i glavni urednik ove kuće, uputio je otvoreno pismo ministru kulture.
Prvi put u istoriji naše književnosti ovu ediciju "Geopoetika" je pokrenula 2008, uz partnerski odnos Ministarstva kulture. Izdavač je ulagao ogroman trud i sredstva da svetu predstavi savremenu srpsku prozu, a pomoć od Ministarstva svake godine je bivala sve simboličnija, objašnjava se u pismu i ističe da je reč o krupnom poslu, jer je cena prevoda sa srpskog na engleski tri do pet puta veća nego obrnuto. To je zbog toga što je izvanrednih prevodilaca kojima je engleski maternji vrlo malo, a samo takvi mogu da budu angažovani za ovakav posao.
- "Srpska proza u prevodu" ne razmeće se tzv. nacionalnim interesima i rodoljubljem već sve to sažima sadržajem i književnom estetikom. Ova edicija polako i sigurno osvaja geopoetski prostor van naših granica i našeg jezika i biva pravi diplomata u kulturi. S obzirom na to da se radi o jedinom unikatnom višegodišnjem predstavljanju svetu prevoda naše književnosti, mislimo da ministar ima načina, od tzv. diskrecionog prava pa nadalje, da ispravi ovaj propust Komisije i ignorisanje edicije - zaključuje Bajac.
PRODOR U AMERIKU I KINU
ZAHVALjUJUĆI ovoj ediciji, ističe Bajac, jedan američki izdavač je uz potpunu saradnju sa "Geopoetikom", prvi put u istoriji srpske književnosti, 2014. osnovao ediciju Serbian Modern Literature Series u kojoj je objavljeno pet naslova uz isključivo korišćenje prevoda "Geopoetikinih" izdanja. Jedan od pet najvećih izdavača u Kini takođe je učinio isto: osnovao je ediciju "Savremena srpska književnost". To se događa i sa nekoliko izdavača na arapskom jezičkom području, a u toku su dogovori i za špansko jezičko i indijsko teritorijalno područje.
Genije
15.05.2017. 21:36
Imam rjesenje. Drzava treba da da novac svakom ko prevodi na velike svjetske jezike (kineski, ruski, njemacki, francuski, engleski) vazna djela srpske lietrature. Djela bi trebala da budu starija od deset godina, nagradjivana najvecim priznanjima koja imamo i da postoji generalni konsenzus kritike o njihovoj velicini i vaznosti. Onoliko novca koliko ima da da ide svakom jednako i po pravilima koja ce drzava da uspostavi u dogovoru s izdavacima. Onda samo slijedis pravila i to je to.
Komentari (1)