Dela Savine mirne duše
05. 04. 2017. u 23:33
Izložba skulptura velikog vajara u Konaku kneginje Ljubice. Sandićevih 40 radova u bronzi, tikovini, kamenu...
Mira i Sava Sandić Foto Anđela Stevanović Živković
KRAJEM prošle godine tek na ponekom novinskom stupcu zabeleženo je da nas je tiho napustio vajar Sava Sandić (1915-2016), koji je svojim životom i stvaralaštvom zaokružio ceo jedan vek. Preminuo je u 102. godini, 5. decembra, u svom domu na Senjaku, ostavljajući iza sebe bogat opus, čiji jedan deo će od četvrtka moći da se vidi u Konaku kneginje Ljubice, gde će u 19 časova biti otvorena izložba "Sava Sandić: Harmonija oblika i volumena - skulpture iz kolekcije Muzeja grada Beograda".
Autorka postavke od 39 dela koje je Sandić 2008. poklonio Muzeju grada (plus jedna skulptura iz njihove zbirke) je kustos Marija Stošić, dok će izložbu svečano otvoriti profesor emeritus Irina Subotić.
- Sandić je iz više razloga bio vezan za naš muzej, a još 1985. učestvovao je na izložbi posvećenoj Majstorskoj radionici Tome Rosandića, čiji legat baštinimo, a kod koga je on učio - kaže, za "Novosti", Stošićeva. - Smatrao je da će naš muzej na najbolji način čuvati spomen na njegov rad i život u Beogradu. Istovremeno kada smo primili Sandićev poklon, od njegove supruge i umetničkog saputnika Mire Sandić dobili smo na dar i njenih 40 skulptura.
Sandićeva ostvarenja koja se nalaze u kolekciji Muzeja grada Beograda pripadaju figurativnoj plastici, kojoj je ostao veran tokom svog celokupnog stvaralaštva. Ova dela predstavljaju presek njegovog umetničkog izraza u rasponu od 1950. do 2003. Radovi su izvedeni u bronzi, gipsu, tikovini, orahovom drvetu i kamenu. Predstave portreta, aktova, ženskih figurina, animalističkih skulptura izvedene su u punoj plastici, bareljefu i na medaljama.
- Pripadao je posleratnoj generaciji umetnika koja je dobijala ateljee, čiji su radovi otkupljivani, a oni sami bili cenjeni u javnosti - dodaje autorka izložbe.
- Bio je zato zadovoljan svojim položajem u društvu, što se vidi i iz njegovih radova u kojima nema grča i bunta, već samo harmonije, lepote i smirenosti. Oni koji su ga poznavali kažu da je bio izuzetno skroman. Umetnička priroda i mirna duša.
"Asketa iz logora" Foto: Muzej grada Beograda

Sandić je imao nekoliko samostalnih i više desetina grupnih izložbi u Jugoslaviji, kao i u inostranstvu. Njegove skulpture nalaze se u muzejima i privatnim kolekcijama, na svim kontinentima.
Marija Stošić će do 14. maja, svake subote (od 13 časova), odnosno srede (od 19 časova), posetioce stručno voditi kroz postavku.
"Autoportret" Foto: Muzej grada Beograda

RADIO I "KONjE VRANE"
ROĐEN u izbeglištvu, u Zaječaru, tokom Prvog svetskog rata, Sava Sandić je najpre bio šegrt u klesarskoj radionici Avantija Bertota, a u svet vajarstva ušao je kao pomoćnik u skulptorskom ateljeu Tome Rosandića, kome je asistirao i na čuvenoj kompoziciji "Igrali se vrani konji" ispred zdanja Narodne skupštine 1937. godine. Učio je Zanatsku školu i kurs figuralnog crtanja kod Petra Dobrovića, a Akademiju umetnosti, koju je pohađao s prekidima, završio je 1954. U međuvremenu, bio je saradnik državne Majstorske radionice Tome Rosandića.