Potresni soneti na tragu predaka

V. N.

17. 02. 2017. u 13:16

Do sada smo objavili izbore 43 kritičara, ali je i dalje neizvesno ko će biti novi dobitnik nagrade "Meša Selimović". Do 20. februara biće pred čitaocima glasovi još 12 članova Velikog žirija

Потресни сонети на трагу предака

ALEKSANDAR JOVANOVIĆ(Beograd)

1. "BOL" Miroslav Maksimović ("Čigoja")

2. "IZ NEIZREČJA U REČ" Radivoje Mikić ("Povelja", Kraljevo)

3. "REČ POD OKRILjEM POETIKE" Aleksandar Milanović (NB "Stefan Prvovenčani", Kraljevo)

4. "PUT KA USPRAVNOJ ZEMLjI" Dragan Hamović (Institut za književnost i umetnost)

5. "PISMO O POEZIJI- O PET PESAMA BORISLAVA RADOVIĆA" Dragan Stojanović ("Tanesi")

Ukrštajući strogi sonetni oblik i porodičnu tragediju svoje majke Stoje Uzelac (preživela ustaško-muslimanski pokolj, nekako izašavši dan kasnije iz jame u koju joj je bačena cela porodica), M. Maksimović nam je dao knjigu koju je kad-tad morao da napiše. Komponovana je, shodno svojoj unutarnjoj logici, od 14 soneta i proznog pesnikovog silaska niz vreme, tragom predaka. Jedna od najboljih pesničkih knjiga proteklih godina, ali njen značaj je više nego pesnički: veliki je to Maksimovićev doprinos ne samo ličnoj, već i kolektivnoj (kod nas tanušnoj i kržljavoj) kulturi sećanja.

Studije R. Mikića o našim pesnicima i piscima čine svojevrsnu unutarnju istoriju srpske književnosti u poslednjih nekoliko decenija. To potvrđuje i njegova petnaesta knjiga sa 10 eseja o srpskim pesnicima. Tekstovima o Ivanoviću, V. Radičeviću i Pajiću - pesnicima o kojima se pisalo manje nego što zaslužuju - R. Mikić se odužio i u ime svih ljubitelja njihovih stihova.

Svojom drugom knjigom o našim pesnicima A. Milanović otkriva nam jezička lica srpske poezije: od njenih morfoloških i leksičkih do sintaksičko-stilističkih svojstava. Sa njegovim analizama i čitaoci i književni tumači dobijaju pouzdan oslonac koji im omogućava da se odmaknu od prvog utiska i uopštenih sudova, a da ne previde jezičko-stilske osobenosti književnih dela.


U sistematičnoj studiji, D. Hamović prati onaj tok srpske poezije u kojem su se ukrstili izuzetno moderni pesnički postupci sa snažnom kulturnom i nacionalnom samosvešću. To je, istovremeno, umetnički i najznačajniji tok srpske poezije prošloga i ovoga veka. Osim pesnika, glavnim junacima ove knjige možemo, sa punim razlogom, pridružiti i književnog kritičara Zorana Mišića, borca za modernu pesničku i kulturnu tradiciju. Po tim svojstvima, Hamović je jedan od njegovih najznačajnijih nastavljača.

Jedan od najobrazovanijih Srba našeg vremena Dragan Stojanović piše o delima koja voli, sa kojima se srodio i koja su postala sastavni deo njegovog bića. Zato su njegovi tekstovi spoj naučne preciznosti, čitalačke odanosti i suptilne melanholije. Pet velikih pesama Borislava Radovića nam zato, u čitanju D. Stojanovića, otkrivaju vrhunsko majstorstvo kojim su građene i, u istoj meri, svoju dušu.


JOVAN PEJČIĆ(Beograd)

1. "PLIVAĆEŠ ZAUVEK" Ratomir Damjanović ("Prometej")

2. "HRONIKA SUMNjE" Vladislav Bajac ("Geopoetika")

3. "ODE I POKUDE" Mirko Magarašević (SKZ)

4. "IREALISTIČKO DOBA" Stojan Đorđić ("Službeni glasnik")

5. "ZAPLETENA IGRA" Aleksandar Pejčić (Sterijino pozorje)

U stvaralačkim preokupacijama srpskih pisaca i istraživača, vaskrs istorije verodostojno se objektiviše shodno oblastima i žanrovima u kojima oni rade. U ovome smislu, po meni, u godini 2016, kada je o književnosti reč, primere najdublje ostvarenosti takve kreativno-misaone usmerenosti pružaju sinteze S. Đorđića (o srpskoj književnosti od 1990. do 2010) i A. Pejčića (o komediji srpskog realizma), kritičke pesme M. Magaraševića i, među romanima, najnovija dela V. Bajca i R. Damjanovića, koja problem istorijskoga i ličnog identiteta jednako uspešno transponuju - u prvom slučaju na plan sazrevanja i sociopsihološke samopotvrde, a u drugom kroz ravan otuđenja i potpunog rasapa ličnosti.

IRENA JAVORSKI (Beograd)

1. "NOVO SMEDEREVO" Aleksandar Novaković (KRR)

2. "IZOHIPSE" Denis Čokić ("Partizanska knjiga")

3. "DRAME" Olga Dimitrijević (Mihizov fond i Srpska čitaonica Irig)

4. "SMRT NA KOSOVU POLjU" Ivan Čolović (Biblioteka XX vek)

5. KAWLOON Anja Marković ("Kontrast")

Satira kao žanr sve više dobija na snazi. I zato predlažem za nagradu roman A.

Novakovića, koji se bavi savremenom Srbijom pomerenom u 2030. godinu. Od knjiga priča, opredeljujem se za intimnu i eksperimentalnu prozu D. Čokića u kojoj jedan vanknjiževni pojam postaje osnovnim principom organizacije književnog teksta. O. Dimitrijević u knjizi drama postavlja pitanje ženske slobode, pomerajući se od modela individualne angažovane umetnosti ka kritičkom modelu angažovane levičarske umetnosti. U knjizi I. Čolovića o istoriji kosovskog mita, datoj u formi studije sećanja na Kosovsku bitku, hronološki se analiziraju ideološke i političke funkcije tih sećanja od najstarijih spisa do savremenih političkih izjava. Knjiga pesama A. Marković govori o gradu kao telu same pesnikinje i njenih pesničkih subjekata, ispražnjenom od svakog kretanja i kreativne energije.


MILOMIR GAVRILOVIĆ (Beograd)

1. "KAO CELANOVI LjUBAVNICI" Oto Horvat (Akademska knjiga)

2. "PUT KA USPRAVNOJ ZEMLjI" Dragan Hamović (Institut za književnost i umetnost)

3. "RAŠČARANI SVET" Jelena Lengold ("Arhipelag")

4. KAWLOON Anja Marković ("Kontrast")

5. "MEMBRANE, MEMBRANE" Ivan Antić (Kulturni centar Novog Sada)

Kroz priče koje predstavljaju parabole o imaginaciji, kreću se Horvatovi junaci, pričajući o svojoj nesreći, opsesijama, ljubavima i neobjašnjivim iskustvima. Hamovićeva studija odgovara na izazove i tradicije i hermeneutike. Značajna studija koja pokušava da odredi upravo šta je to samosvest srpske poezije u 20. veku. Priče J. Lengold postavljaju junake u doslednu i ponovljivu svakodnevicu u kojoj, nakratko, izranja događaj, čije su posledice, za čoveka, određujuće, tektonske. A. Marković peva o čoveku čiji je odgovor na ograničenja njegovog tela i duha u ovome svetu tek u sentimentu misli, koji se možda najbolje može odrediti sintagmom melanholija otpora. U Antićevim pričama, i sam čovek lako puca, i nastavlja da traje, izmenjen, često i slomljen, iskustvom koje jasno ukazuje na njegovu nesnađenost.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Sladjana

18.02.2017. 09:24

"Kriticari" glasaju za ono sto im je doslo pod ruku, nema objektivnog ni uvida ni suda o proslogodisnjoj produkciji. Ovo je bas upadljiva cinjenica.