Veliki strah od sutrašnjice
12. 02. 2017. u 14:42
Izjašnjavanje za najbolju knjigu u minuloj godini postaje sve neizvesnije. Izrazitih favorita još nema, do sada je glasalo 27 članova Velikog žirija, a do 20. februara objavićemo izbore još njih 28.

Izjašnjavanje naših najuglednijih književnih kritičara, teoretičara i
istoričara za najbolju knjigu u minuloj godini postaje sve neizvesnije i zanimljivije. Izrazitih favorita još nema, do sada je (s današnjim brojem) glasalo 27 članova Velikog žirija, a do 20. februara objavićemo izbore još njih 28.
ČASLAV NIKOLIĆ (Kragujevac)
1. THE CLASH Dragan Bošković (Kulturni centar Novog Sada)
2. "ĆUTANjA IZ GORE" Mirko Demić ("Agora")
3. "NA PUTU ZA HESPERIJU" Radomir Mitrić (Biblioteka "Milutin Bojić")
4. KOWLOON Anja Marković ("Kontrast")
5. "TKIVA" Marjan Čakarević (NB "Stefan Prvovenčani")

Zbirka D. Boškovića predstavlja jednu od najosobenijih i najboljih knjiga srpske poezije. Tematski, simbolički i asocijativno razgranata, melodijski snažna i sugestivna, a u isti mah brza, žestoka, neuhvatljiva. Kao da novo jutro našeg pesništva tek dolazi sa kondicionalom kada-bih-bio-pesnik, sa onomatopejama kva-kva, tu-dum, grrrrrrr... Romanesknog opsega, zbirka spaja zemlje i gradove sa lukom nebesa, dok Bogorodica, čije jutro tek dolazi, čita ovu poeziju. Petrova gora, planina u Hrvatskoj, predstavljena je u Demićevoj fantazmagoriji kao složen prostor, koji se razlistava višestruko: istorijski, kulturološki, metafizički, mitološki... Ćutanje je istančano silaženje kroz ljudsko, lično i opšte sećanje, kroz stare jezike, u dubine opšteg i ličnog zaborava.
U knjizi poezije R. Mitrić osvetljava dramu odnosa bivstvovanja, vremena, pamćenja i zaborava, ispitujući mogućnost orfejskog silaska u dubinu srca, u vidu hodanja unatrag, do mesta nekadašnje sreće u kutijama uspomena. Iako se subjekt prepoznaje kao sopstvo koje treba da čuva ono što bi moglo da traje, da ustanovljava jedan kosmos, ipak istisnuće svega što je moglo da se pamti menja njegov ontološki zapis: te sad nisam li samo vosak koji tvrdne u tami, nesunčanoj.
Grad, zgrada, stepeništa, krevet, glava, svest u zbirci pesama A. Marković - neugodni su i izobličeni ambijenti, u kojima su stalne tek samoća, melanholija i besanica, a ravnodušnost je jednako "nepodnošljiva i zaglušujuća", kao i bol. Ovo je knjiga o vidljivom, urbanom, ali još više o našem skrivenom, unutrašnjem prostoru, čije su kapije uvek otvorene, ali iz koga se ne izlazi. M. Čakarević u knjizi pesama o osvajanju slobode. Ali za iskoračaj u slobodu neophodna je, kao nekada u poeziji Vaska Pope, provera, svojevrsna igra u kojoj se nadilaze ograničenja vlastitog tela i dominantna htenja vlastitog bića. Bol, potpuni bol tela, prepoznaje se kao iskustvo oslobađanja od svih uslova, pa se kroz njega prekoračuje u istinu i u slobodu da se sve promeni: i odnos prema svetu i odnos prema sebi.
ELMA HALILOVIĆ (Novi Pazar)

1. "VELIKA LAŽ" Sonja Atanasijević ("Plato")
2. "RAŠČARANI SVET" Jelena Lengold ("Arhipelag")
3. "POGLED SA KOCA" Miroslav Cera Mihailović ("Kairos")
4. "PA KAO" Vladimir Tabašević ("Laguna")
5. "TKIVA" Marjan Čakarević (NB "Stefan Prvovenčani")
Roman S. Atanasijević je uzbudljiva priča današnjice u kojoj, kroz realne savremene nedaće, čovek pokušava da sačuva moralna načela i obezbedi egzistenciju u okolnostima surovog kapitalističkog poretka. Alegorijska slika globalnih zavera data je iz perspektive nerođenog deteta, a u cilju osvetljavanja savremenog čoveka - nezadovoljnog današnjicom a uplašenog sutrašnjicom. Pripovedačka zbirka J. Lengold nosi njen prepoznatljiv stil, ali i nove teme. Sve priče imaju snažan pripovedački zamah, bilo da govore o iskustvima, smrti, neizvesnosti, nesporazumima i ljubavi; poseban kvalitet ovog dela jeste koherentnost samih priča koje čine zaokruženu celinu. Kao i u svim prethodnim knjigama, M. C. Mihailović je opet angažovan, intrigantan, duhovit, otvoren, sarkastičan i spreman na raspravu - jedan od retkih savremenih pesnika koji ne skriva stavove već iskreno stupa pred čitaoca i lucidno kazuje savremenu tragiku. Drugi roman mladog književnika V. Tabaševića ukazuje da je pred nama neosporni talenat koji igrajući se rečima prati surovu tranziciju i generaciju koja tumara. Pretražujući druge, pisac pretražuje sebe, a jedna od njegovih dubokih fascinacija je tema otac. Petom pesničkom knjigom M. Čakarević se dokazuje kao jedan od najznačajnijih mlađih savremenih pesnika koji, s pravom, ne piše celog života jednu knjigu, nego konstantnim traganjem doživljava poeziju kao istoriju eksperimenta.
SVETLANA ŠEATOVIĆ (Beograd)

1. "BOL" Miroslav Maksimović ("Čigoja")
2. THE CLASH Dragan Bošković (Kulturni centar Novog Sada)
3. "PUT KA USPRAVNOJ ZEMLjI"Dragan Hamović (Institut za književnost i umetnost)
4. "IZMEĐU MUZIKE I SMRTI" Predrag Petrović ("Službeni glasnik")
5. "REČI POD OKRILjEM POETIKE" Aleksandar Milanović (NB "Stefan Prvovenčani")
U potresnoj pesničkoj knjizi Maksimović hibridnim žanrom eseja, putopisa, 14 soneta i memoarskih zapisa ispisuje stradanje porodice svoje majke u NDH. Knjiga je pohvala i starom sonetu koji formom sažima sve drame naših porodičnih i nacionalnih stradanja. Knjiga D. Bošković je glas poezije na izmaku rasutog sveta, krize identiteta savremenog čoveka. Bošković je novi eliotovac koji spreže citate svetske rok poezije i sveukupne kulture. Poezija koja govori iskonskim glasom žene, praroditeljke greha, uzvišene i ponižene bez koje svet ne može, niti sme u slavu ljubavi i opstanka. Sintezom dosadašnjih proučavanja srpske poezije i kulturnih ideja D. Hamović je obimnom studijom ukazao na centralno pitanje našeg nacionalnog i evropskog identitea oličenog u izvrsnoj Popinoj sintagmi "uspravna zemlja". P. Petrović, u knjizi ogleda o modernističkoj poeziji, od Dučića do Raičkovića maestralno ispituje granice metafizičkog, odjeke muzike i tanatoloških tema. Milanovićeva knjiga jezičkih studija o srpskim pesnicima: od Branka V. Radičevića do Milosava Tešić predstavlja izuzetan doprinos tumačenju lingvističkih dometa našeg pesništva.
OMAŠKA U NASLOVU
OD člana našeg Velikog žirija Valentine Pitulić dobili smo kratko pismo u kome se navodi:
- Oprostite što sam (u prekjučerašnjem broju vašeg lista) prilikom glasanja za nagradu "Meša Selimović" napravila omašku u naslovu knjige Anđelka Anušića i umesto naslova "Glasovi sa granice" (što se vidi iz obrazloženja) navela pogrešan naslov istog autora "Pismo Petru Kočiću i još ponekome"). Molim vas da uvažite moju ispravku kako autor ne bi bio oštećen.
Robespjer
13.02.2017. 09:12
Ljudi su glasali samo za ono sto im je bilo dostupno, mocniji izdavaci su slali primerke svima. Tako da je konkurencija nelojalna. Mali izdavaci nemaju nikakve sanse,kao ni kvalitet.
@Robespjer - Слажем се са констатацијом, а ни избор критичара није баш репрезентативан... Тако да ће Меша отићи у руке највештијем лобисти.
Mislim da bi ziri valjalo da bude strucniji, a takodje - da svi treba da imaju dostupne iste izvore vrednovanja.Ovako,ko je sta od knjiga dobio, takvu je ilistu napravio. Zovimo to kriticarskom neobavestenoscu, blago receno.
Komentari (2)