Cvetkov magični svet
07. 12. 2016. u 19:30
Retrospektivna Lainovićeva izložba od četvrtka u Galeriji Radio-televizije Srbije. U izboru iz stvaralaštva i nikad dosad viđena dela
„Madona“, „Brak“, „Ples“
SAMO dva meseca posle izložbe "Osvajanje beline" u beogradskoj Galeriji 212, dela Cvetka Lainovića (1931-2006), ponovo će se naći pred publikom na velikoj retrospektivi koja će biti otvorena u četvrtak od 19 časova u Galeriji Radio-televizije Srbije. Pod nazivom "Svet magične stvarnosti", autor postavke Zdravko Vučinić napravio je reprezentativni izbor radova koji u potpunosti osvetljavaju Lainovićevo stvaralačko umeće, od najranijih radova do onih koje je završio pred smrt.
Neka od dela prvi put će sada biti izložena, a prema Vučinićevim rečima ovako sveobuhvatan izbor iz Lainovićevog stvaralaštva bio je moguć tako što su slike ustupili muzeji, galerije, ali i kolekcionari, kako iz Srbije, tako i iz Crne Gore.
- Ovo je, simbolično, jedan potpuno novi Cvetko, jedno drugačije i novo sagledavanje njegovog slikarstva - otkriva Vučinić za "Novosti", dodajući da će uvid u opus ovog autora upotpuniti i monografija, koja će se u izdanju "Službenog glasnika" pojaviti tokom izložbe, koja traje do 10. februara.
Opus Cvetka Lainovića se može, smatra naš sagovornik, podeliti na nekoliko ključnih segmenata. U ranim delima je oblike naglašavao tokovima grubih površina i poteza. Iz njih se pomaljaju glave, poneka mrtva priroda, vaza sa cvećem ili drugi, tome slični motivi. Oko 1972. je počeo da razlama mase i urušava formu, nadalje sliku svodio na dva plana, s vremenom gubio potrebu za bojom, dok ona nije sasvim nestala sa platna.
- Tada mu se opažaj stvarnosti sveo na ravan crno-belih odnosa - piše Vučinić u katalogu. - Sliku je sažimao do osnovnih naznaka. Sveo je na dva plana i dve odrednice, krajnje suprotnih znakovnih entiteta. Prvi čini kondenzovano tkivo, zgusnuto i jezgrovito. Njega je sa osobitom pažnjom gradio i nadograđivao pigmentima iste, uglavnom bele transmisije, koja se manifestovala kroz, konstantno, gotovo beskrajno naslojavanje. Lainović se sasvim posvetio belini platna.
Kao jedinstvena slikarska pojava, Lainović je davao povoda za razna tumačenja, a o njegovim radovima pisali su novinari, pisci, pesnici, likovni kritičari, istoričari umetnosti, pa i sami slikari. Na otvaranju o njemu će govoriti predsednik RTS Saveta za likovno stvaralaštvo Nikola Mirkov i likovni kritičar Đorđe Kadijević. Misli sabrane u književnom opusu Cvetka Lainovića čitaće Vera Mujović i Rada Đuričin.
SLIKE I KNjIGE
PORED impozantnog slikarskog opusa, Lainović je iza sebe ostavio i 11 knjiga čije su teme umetnost, nebo, ljubav, samosaznavanje... Slikarstvo je studirao u Ljubljani i Zagrebu, a diplomirao je i matematiku na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću. Samostalno je izlagao 75 puta, od toga 25 puta u inostranstvu. Tri puta je učestvovao na Jesenjem pariskom salonu po njihovom pozivu.