Naučno-stručni skup u SANU: Kultura je naše ogledalo

M. A. K.

25. 11. 2016. u 06:52

Dvodnevni stručni skup počeo u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Vukosavljević: Narod bez jasne strategije osuđen na večito lutanje

Научно-стручни скуп у САНУ: Култура је наше огледало

Vladan Vukosavljević i Vladimir Kostić Foto: Ž. Knežević

TEMA dvodnevnog naučno-stručnog skupa u okviru ciklusa "Strateški pravci razvoja Srbije u 21. veku", započetog juče u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, jeste "Kultura: osnova državnog i nacionalnog identiteta". Otvarajući ga, predsednik SANU Vladimir Kostić rekao je da je želja bila da se, uprkos razmimoilaženjima u mišljenju, ne dogodi da krajnji cilj skupa bude - konflikt. Zbog toga je i njegov moto neslaganje bez ljutnje. Predsednik SANU istakao je i nameru organizatora da se okupe stručni i kompetenti ljudi "bez obzira na to da li su bliski opciji A ili B".

- Želeli smo ozbiljnost i kompetentnost pod senkom obavezne različitosti - rekao je Kostić. - Simpatična je konstatacija da je i za pojam slobode, ne samo dijaloga, potreban onaj drugi. Sami ne možemo dostići slobodu.

U uvodnom izlaganju, ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević naglasio je neophodnost donošenja strategije nacionalne kulture za narednih deset godina, ali i "korigovanje" aktuelnog zakon o kulturi. Prema njegovim rečima, strategija je obavezujući dokument koji sadrži temeljna opredeljenja države za definisanje opšteg nacionalnog i državnog interesa i granica kulturnog prostora.

- Država i narod bez jasne strategije nacionalne kulture ostaju osuđeni na večito lutanje - istakao je Vukosavljević, dodajući da strategija uključuje jasne principe za očuvanje srpske kulture i otvorenost za međunarodnu saradnju viskokvalitetnih sadržaja - i tradicionalnih i savremenih.

Posebnu pažnju ministar je posvetio očuvanju jezika, ali i donošenju zakona o pozorištu, oživljavanju kulturnog amaterizma. Kada je reč o nedavno usvojenom zakonu o kulturi, Vukosavljević smatra da je bolje ispraviti neke njegove odredbe nego dozvoliti da manjkavosti postanu novi princip.

Posle Branka Kukića, koji je govorio o mestu kulture u dugoročnoj strategiji države, skupu su se obratili Gorica Mojović, Ivana Stefanović i Zorica Tomić.

UČESNICI

TOKOM jučerašnjeg dana govorili su još Ivan Ivić, Nebojša Bradić, Divna Vuksanović, Irina Subotić, Tijana Bugarski Palkovljević, Višnja Kisić, Predrag Piper, Darko Tanasković, Radoslav Zelenović i Milovan Danojlić. U današnjim sesijama planirano je da učestvuju Ivan Medenica, Laslo Vegel, Nevena Daković, Borislav Stojkov, Draško Ređep, Milena Dragičević Šešić, Dijana Milošević, Bojan Kovačević, Mileta Prodanović i Novica Milić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (7)

radojko

25.11.2016. 23:33

Pa ovo je skup Druge Srbije, uz par izuzetaka u SANU?!! Dokle će ta družina da nameće svoje "vrednosti" protiv podrazumevajućeg nacionalnog identiteta. Čudi da je skup u Novostima dobio ovoliko mesta? Ne sme se improvizovati sa kulturom, kao što to na brzu ruku i s pogrešnim ljudima radi SANU. Nadam se da će komentar biti objavljen

Predrag

27.11.2016. 15:31

Prof. dr Divna Vuksanovic - ocekivano, najbolja! Zasto jos nije clan SANU, pitam se?!

Dr Sima Mitrovic

28.11.2016. 22:25

@Predrag - Verujem zato sto spada u onu najredju grupu nezavisnih intelektualaca. Malo ko je danas izvan partijskog sinjela i nekorumpiran.

Д. Збиљић

27.11.2016. 16:43

Каква је то култура у САНУ и каква је и чија то САНУ која и данас, преко свог Института за српски језик не ради на речнику српског језика, него и данас објављује Речник српскохрватског књижевног и народног језика. И како то не смета никоме у САНУ званично што се српска ћириличка култура на српском језику свела на свега десетак процената, а хрватска латиничка култура заузима у Србији 90 процената? Како САНУ-у не може да падне на памет шта би ХАЗУ (Хрватска академија знаности и умјетности) урадила

Dragan B.

28.11.2016. 19:47

Bio je dobar Ivan Ivic, nas profesor sa Filozofskog, i Divna Vuksanovic,i jos jedna mlada studentkinja koja je govorila o slobodi muzeja. Ipak,dominirao je prosek, prisecanje, po neki je primer istaknut,nista narocito. Publika je imala daleko veca ocekivanja, ili barem ja. I jos nesto, neka vazna imena nase kulture su namerno ili slucajno zaobidjena - Djuro Susnjic, Zagorka Golubovic, Radoslav Bozovic,itd.