“Zlatni Pjer” za “Enklavu” Gorana Divca
18. 11. 2016. u 13:00
Od 504 prijavljena rada, izabrani najbolji na tradicionalnom konkursu za novinsku karikaturu, koji 49. put organizuju “Novosti”
.jpg)
Bojan Ljubenović, Predrag Ejdus, Ratko Dmitrović, Mirjana Bobić Mojsilović i Dušan Ludvig / Foto: N. FIFIĆ
NA “49. Pjeru”, konkursu za najbolju novinsku karikaturu, koji tradicionalno organizuje Kompanija “Novosti”, od ukupno 504 karikature, 123 autora, pobedio je rad “Enklava” Gorana Divca. Tako je dugogodišnjem karikaturisti našeg lista pripalo prestižno priznanje “Zlatni Pjer”.
Pobednička karikatura na lucidan i gorko-humoran način bavi se nametnutom, apsurdnom pozicijom srpskog naroda na Kosovu i Metohiji zatvorenog u enklavu (kavez).
“Srebrnim Pjerom” nagrađena je karikatura Gorana Markovića, na kojoj je predstavljen sudija koji je umesto mašne vezao dolare, a “Bronzani Pjer” dobio je Dušan Arsenić, za svojevrsnog “TV Pinokija”, koji nosem, sa ekrana, probada gledaoca. Kao i na američkim predsedničkim izborima, u kategoriji portret - karikature, pobedio je Donald Tramp, koga je nacrtao Marko Stajić. U konkurenciji mladih karikaturista za najbolji je proglašen rad Filipa Karana (1988), na kome Pablo Pikaso pravi “selfi” u kubističkom stilu.
O nagradama je juče, u prostorijama našeg lista, odlučivao žiri u kome su bili glumac Predrag Ejdus, novinar i književnik Mirjana Bobić Mojsilović, prošlogodišnji dobitnik “Zlatnog Pjera” i veteran srpske karikature Dušan Ludvig, generalni direktor i glavni urednik Kompanije “Novosti” Ratko Dmitrović i aforističar i urednik rubrike “Trn” Bojan Ljubenović.
- “Pjer” je najveća manifestacija karikature na Balkanu - smatra Dušan Ludvig. - Ove godine prijavljen je uobičajen broj radova, ali je manje onih koji kritikuju našu vlast i naše političare, već su se autori usmerili ka svetskim temama. To je možda dobro, a možda i nije. U likovnom smislu, lično sam skeptičan prema karikaturama koje se rade uz pomoć modernih tehnologija, draže su mi one koje se crtaju rukom, a kojih još ima.
.jpg)
"Zlatni Pjer" - Goran Divac, "Enklava"
O temama i tendencijama u srpskoj karikaturi, čiji je svojevrsni godišnji presek upravo ovaj bezmalo poluvekovni konkurs našeg lista, Predrag Ejdus kaže:
- Očigledno su se ove godine karikaturisti jasno podelili na one koji su se bavili našim političkim prilikama i mentalitetom i druge, koji su pokušali da demaskiraju globalnu laž koja vlada svetom i koja je najupečatljivija činjenica za ovaj trenutak.
.jpg)
"Srebrni Pjer" - Goran Marković
Urednik “Trna” Bojan Ljubenović primećuje uravnoteženost kvaliteta ovogodišnje produkcije, kao i da većina radova tera na razmišljanje, više nego što nudi direktnu poruku, pa će i posetioci izložbe morati da odvoje više vremena da bi sagledali sva značenja radova:
- Uočljivo je da su karikaturisti veoma zainteresovani za sudbinu sveta i čovečanstva, ali i da razgrnu sve magle sa naše javne scene, da svojim crtežima skinu koprenu sa očiju svih nas. I aforizam i karikatura predstavljaju neku vrstu operacije katarakte kod poluslepih birača - zaključuje Ljubenović.
.jpg)
"Bronzani Pjer" - Dušan Arsenić
U svim kategorijama, na konkursu “49. Pjer 2016.” učestvovalo je 209 autora, koji su poslali ukupno čak 653 karikature. Sredinom decembra biće organizovana izložba na kojoj će biti predstavljena selekcija od 124 karikature, 73 autora, uz 20 radova 18 mladih karikaturista. Svi ti radovi naći će se i u katalogu koji će pratiti postavku “49. Pjer 2016.”, a koju će posle Beograda moći da vide i ljubitelji karikature u ostalim srpskim gradovima gde gostuje godinama unazad.
.jpg)
POČETAK
VEĆ davne 1967. godine slikar i karikaturista Dragan Savić je glavnom uredniku “Večernjih novosti” Slobodanu Glumcu predložio da naš list organizuje konkurs koji bi okupio najbolje karikaturiste iz cele tadašnje Jugoslavije. Na prvom konkursu, koji je ime dobio po slikaru i dugogodišnjem karikaturisti “Politike”, Petru Pjeru Križaniću, pobedio je Albin Rogelj.
.jpg)
ŽIVOT U MATRIKSU
- NAJVEĆI broj karikatura odslikava svetske probleme - primećuje Mirjana Bobić Mojsilović. - Tako su teme kojima su se autori bavili u radovima univerzalne: hipokrizija savremenog društva, uticaj medija odakle nam stižu poruke u obliku metka, laži sa televizija, život u matriksu, kao i sve ono što u svakom čoveku stvara osećaj pobune.