Đorđe Kadijević: LJudi su gori od vampira
13. 09. 2016. u 22:54
Reditelj Đorđe Kadijević, prvi je dobitnik nagrade "Bela lugoši". Kultura je gora nego u vreme Tita

Foto: M. Anđela
NAGRADA "Bela Lugoši" koju za izuzetan doprinos horor umetnosti prvi put dodeljuje "Ded lejk festival" na Paliću, pripala je reditelju Đorđu Kadijeviću (83), autoru kultnih filmova "Leptirica" i "Sveto mesto".
- Nisam očekivao ovu nagradu, ne očekujem više ništa jer je moje vreme prošlo. Nadobijao sam se nagrada, što domaćih, što stranih, a ovo priznanje nikome do sada nije dodeljeno i zahvalan sam što su me se setili i udostojili me njega - kaže, za "Novosti", Kadijević. - Srpski horor ne postoji u pravom smislu reči. Niko ne zna gde je srpski film, a još manje gde je srpski horor. Horor je u stvarnosti, živimo u periodu ublaženog horora a prolazili smo kroz autentične hororske periode. Pravio sam filmove o vampirima znajući da ih danas nema, pobegli su kada su videli šta ljudi rade.
Njegova "Leptirica", rađena po motivima pripovetke Milovana Glišića, iako sa njom i nema baš puno veze, svrstana je među tri najstrašnija filma svih vremena, tik iza "Psiha" i "Noći veštica". Ipak, kada za njega kažu da je pravio tipične horor filmove, Kadijević se ozbiljno naljuti, jer svoje filmove svrstava u domen poetske fantastike.
- A zašto sam pravio takve filmove ni sam ne znam, izgleda da sam to uvek nosio u sebi. Horor je komercijalni žanr i uvek ima neko realno pokriće i cilj mu je iznuđivanje straha kod gledalaca i nema veze sa onim što čini filmsku fantastiku - poručuje Kadijević. - Međutim, srpska publika još uvek nije formirala jasan filmski kriterijum i, sem časnih pojedinaca, teško razlikuje filmske žanrove. Najpre treba da izgradimo publiku koja će biti u stanju da razlikuje filmske žanrove i da uživa. Sada smo na mnogo nižem nivou u kulturi nego što smo bili u Titovom periodu. Tada se mogla naći publika koja bi napravila razliku između horora i nekog ratnog žanra, između fizičkog, materijalnog i metafizički strašnog.

U svojim filmovima, Kadijević je uvek bežao od nekih tipičnih motiva i opštih mesta, što im je donekle i doprinelo da oni postanu vanvremenski.
- Ako nešto može da zastari u umetnosti to je nešto što je previše aktuelno. Atuelnost ima kratak vek i treba ići na ono što je blisko svakom čoveku i izvan ograničenih perioda vremena i što je uvek moguće ponovo uzeti u recepciju - poručuje poznati reditelj.
"HARON" MEKSIČKOM FILMU
POBEDNIK internacionalnog festivala horor filmova Dead Lake na Paliću je reditelj Adrijan Garsija Boljijano, sa ostvarenjem Scherzo Diabolico.
Meksičkom autoru pripala je nagrada "Haron" za najbolji film, a svečano je uručena Džulijanu Ričardsu, njegovom internacionalnom distribiteru.
U izuzetno dobroj takmičarskoj selekciji, kako su istakli članovi žirija, Specijalno priznanje osvojio je švedski film Sensoria Kristijana Helmana.
R. R.
KULT BARBAROGENIJE
PO struci istoričar umetnosti, Đorđe Kadijević se više od pola veka bavi likovnom kritikom. Zbog toga je, kako kaže, često nailazio na probleme:
- Kod nas još uvek vlada ono što je Krleža zvao "kult barbarogenije" - veličanje varvarske izvornosti. Volimo da okačimo na sebe titulu, da se zna ko je šta, a ako je neko malo više, to je već razlog za ljutnju. Ne mogu se praviti ozbiljne stvari, ako pored filma ne poznajete i druge vidove znanja, tek onda može da nastane veliko sintetičko umetničko delo.