U sredu stiže pobednik

1. "LA SANS PAREILLE", Milisav Savić ("Agora")

2. "POGLED S TREMA", Petar Cvetković ("Tanesi")

3. "STARAC I PESME", Slobodan Zubanović (NB "Stefan Prvovenčani")

4. "NEVIDLjIVA MESTA", Tomislav Marinković (NB "Stefan Prvovenčani")

5. "O NOVOJ KOMPARATISTICI", Adrijana

Marčetić ("Službeni glasnik")

Vešto baratajući skoro svim sada već dobro poznatim postmodernističkim narativnim tehnikama. M. Savić nam se ukazuje kao pisac koji iznad svega želi da pokaže da poetički okvir ne mora nužno da utiče na relevantnost zahvaćenog tematskog materijala. Dosledno se držeći svog poetičkog opredeljenja koje proističe iz potrebe da se materijal za gradnju lirskog teksta traži u svakodnevnim životnim sadržajima, P. Cvetković nam i u novoj knjizi omogućava da vidimo kako moderni pesnik, bežeći od svakog vida patetike, u stvari, suptilnoj analizi podvrgava naoko obične životne situacije. S. Zubanović u ironijskom ključu nastoji da pokaže kako se tačka gledišta lirskog subjekta povezuje sa vremenskom perspektivom, sa činjenicom da se odnos prema samom životu i njegovim sadržajima dominantno oblikuje u vremenskoj ravni. Istinski autentičan otkrivalac jedne dublje stvarnosti, viđene kao "nevidljiva mesta" u svetu kroz koji prolazimo, T. Marinković nam pokazuje da je poezija tu da otkriva, da je ona neka vrsta hronike u čijem je središtu ne ono što je banalno već ono što je epifanijsko. Knjiga A. Marčetić pokazuje da nije dobro kad se nauka o književnosti odvoji od realnih problema i da je najbolje kad se proučavalac usredsredi na onu problematiku koja, imajući za sobom dugu tradiciju, omogućava da se govori o onim pitanjima koja ne gube aktuelnost.

1. "LA SANS PAREILLE", Milisav Savić ("Agora")

2. "U POTRAZI ZA SMISLOM", Faruk Dizdarević ("Grafičar")

3. "NAKNADNE BELEŠKE", Jasminka Jasna Nikolić (Narodna biblioteka, Smederevo)

4. "JEDNOSTAVNE PRIČE", Lazar Ristovski ("Laguna")

5. "GLAGOL", Dušan Stojić ("KK Kraljevo")

Fundamentalna ideja romana M. Savića je neobična hićaja, o prerušavanju, prevladavanju, menjanju identiteta. U središtu pažnje je ključno i bolno pitanje očuvanja individualnog i kolektivnog identiteta, kod naroda balkanskih prostora. Bez sumnje, reč je o jednom od najelitnijih dela na srpskom jeziku na početku trećeg milenijuma. F. Dizdarević kao temeljni kriterij uzima afirmiranje humane strane čovekove ličnosti. Akcenat svetla istine usmerava prema stvaralaštvu i umetničkim vizijama Ć. Sijarića, I. Rebronje, B. Adrovića... Interesantne su i teme o umetnosti Bošnjaka u Sandžaku, negovanje kulture i tradicije Bošnjaka Priboja. Ovo delo ima estetičke i etičke vrednosti, jer upoznaje čitatelje sa temama o kojima se malo piše u kulturnim centrima. U novom romanu J. J. Nikolić inventivno saopštava svoju imanentnu priču o smrti. Smisao ovog dela jeste jedno daljinsko trajanje u tragičnom osećanju života i bolesti na smrt, u Kjerkegorovom smislu reči. Priče L. Ristovskog na jedan metaforičan način osmišljavaju sudbine ljudi u vremenu i o njihovoj ljubavi, smrti, usamljenosti. Delo D. Stojića je svojevrsna simbolična i otvorena knjizi slobodnog stiha, kao spomen utisaka. U tom smislu, drevni Karanovac (čitaj, Kraljevo), dobio je jednog novog Remboa, koji otvara nove mogućnosti poezije čovekovog mišljenja.

1. "ZLATNO DOBA", Zvonko Karanović (LOM)

2. "PRIČE S MARSA", Srđan V. Tešin ("Arhipelag")

3. "PO PRIRODI STVARI", Predrag Čudić ("Levo krilo")

4. "BURNOUT", Andrija Matić ("Levo krilo")

5. "PERTLE", Božidar Mandić („Službeni glasnik“)

Pisana mahom u distihu koji se prekida izolovanim stihom, nova knjiga Z. Karanovića prikazuje kao više nego svesnog majstora organizacije teksta na beloj pozadini papira. Njegovo poigravanje onomatopejama, ponavljanjima, zvukom i ritmom, predstavlja iskorak ka nečemu što mu nije bilo svojstveno do sada. Priče S. V. Tešina su zaista majstorski spoj između forme i sadržine, tekstualni konstrukt koji vam drži pažnju od početka do kraja, pričajući celovitu i nemilosrdnu priču o našoj provincijalnosti i nasilju koje smo sve ovo vreme uspešno nastavili da proizvodimo. Knjiga P. Čudića predstavlja brevijar poetičkih, političkih i bukoličkih zapisa, pravu "Encyclopediu Chudicu" koja svedoči o autorovom jezikoslovnom majstorstvu. Knjiga koja ima onu neverovatnu moć da svoje čitaoce nasmeje i rasplače istovremeno. Roman A. Matića u sebi daje dovoljno povoda da ga nazovemo i univerzitetskim i porodičnim i ljubavnim i egzistencijalističkim i postmodernističkim. Roman B. Mandića predstavlja svedočanstvo o vremenu znatno intrigantnijem i podsticajnijem od ovog u kom živimo. Pričajući arhetipsku priču o dva brata, autor preispituje sudbinu novosadske avangarde i njenih graditelja.

1. "LOV NA VISORAVNI", Miroljub Milanović, (UKS Braničevsko-stiška književna zajednica Malo Crniće i Biblioteka "Srboljub Mitić")

2. "PSOVKA", Aleksandar Lukić, ("Zavetine")

3. "GODINA BUNTA: 52 NEDELjE", Đorđe D. Sibinović (Fondacija Multinacionalni fond kulture)

4. "LAVIRINT", Zoran Milisavljević, ("Draganić")

5. "SRODNE DUŠE" Zoran Pešić Sigma (Balkanski književni glasnik)

U romanu M. Milanović apostrofira važnu makijavelističku priču o "vladaocu" kao kreativnoj obnovi prikaza nesumnjivog klišea kroz koji su mnogi pisci vekovima nastojali da iskažu promisli o vladavini harizmatičnih misija i kultova jednoumlja. Lukićeva knjiga je primer verbalizovane duboko duhovne, filozofske i istorijske odbrane na bilo koji način ugroženog i satanizovanog pojedinca. Knjiga Đ. D. Sibinovića donosi još jedno lepo ostvarenje iz radionice njegovog esejmorfnog stvaralaštva skoncentrisanog na profilisanje i zbrajanje "bučnih i pobunjeničkih" promisli o životu i razlikama identiteta i intenziteta. Knjiga Z. Milisavljević najsličnija je onoj vrsti kratkog romana u kojoj su na sceni ozbiljni istraživački poslovi u procesu zavođenja čitaoca i to pre svega zagonetnostima u odabiru tehnike i taktike pisanja nacrta za postupak zatvaranja kruga autuobiografije. U "Geteovim" ili "pesmama u boji" Z. P. Sigma peva o "najezdi anđela", "prizorima iza zavese" i "dresiranju snova". Reč je o poeziji kao zbirci "usamljenih vidika".