Desetak dela iznad proseka

MLADEN  VESKOVIĆ (Beograd)

1. "REPUBLIKA ĆOPIĆ", Vule Žurić

("Službeni glasnik")

2. "I NOĆ SE UVUKLA U NjEGOVO SRCE",

Đorđe Pisarev ("Agora")

3. "ZLATNO DOBA", Zvonko Karanović (LOM)

4. "TRI PRIČE O SAMOUBICAMA",

Goran Marković ("Arhipelag")

5. "GROZNICA I PODVIG", Tihomir Brajović ("Geopoetika")

Svake godine pojavi se desetak naslova koji svojim kvalitetom nadilaze prosek ili komercijalnu zanimljivost i koji umetnički upečatljivo svedoče o vremenima u kojima živimo. Tako se u godini u kojoj smo obeležavali vek od rođenja Branka Ćopića pojavio izuzetan roman V. Žurića, u kojem su se na najbolji način susreli piščev talenat, tema i iskrena odanost glavnom junaku, nadilazeći tako prigodničarski ton i postajući delo koje će sigurno imati dug autonoman čitalački život. Roman Đ. Pisareva, na sasvim drugačiji način, ali podjednako umetnički uverljivo, govori nam o paralelizmu svetova u kojima pripovedač može obitavati u pokušaju oneobičavanja našeg do krajnih granica materijalizovanog sveta. Zbirka pesama Z. Karanovića moderna je antibajka, antiutopija, meditacija nad prolaznošću i njenim pojavnostima u 21. veku. U zbirci priča G. Marković pokazuje i svoj izuzetan spisateljski talenat, koristeći dramaturška iskustva u građenju vanrednih pripovedačkih celina. Studija T. Brajovića, istrajnog istraživača dela Ive Andrića, upoznaje nas sa erotskom imaginacijom ovoga pisca i tako daje sasvim neobičan i do sada malo promišljan pogleda na stvaralaštvo našeg nobelovca.

MARIJA VASIĆ KANAČKI (Novi Sad)

1. "ZEMLjA RAVNA, LjUDI SLUČAJNI",

Draško Ređep ("Sajnos")

2. "REPUBLIKA ĆOPIĆ", Vule Žurić

("Službeni glasnik")

3. "STARAC I PESMA", Slobodan Zubanović

(NB "Stefan Prvovenčani")

4. "PRIČE SA MARSA", Srđan Tešin

("Arhipelag")

5. "RASPRAVA O GATALICI", Petar Pijanović (KOV)

Knjiga našeg velikog kozera D. Ređepa demonstrira nedosežnost i važnost pamćenja, istorijskog, kulturološkog, književnog, sociološkog; pamćenje koje je zadojeno ljubavlju za ravničarsko, sneno, zagonetno. Pisac nam je najbliži u delu knjige kojim ispoveda živu pulsaciju duše. Roman V. Žurića je knjiga spoznanja najautentičnijeg pisca sa ovih prostora kroz pero, zasigurno, Brankovog epigona. Pisac će čitaoca ganuti verodostojnom humanošću i hrabrošću velikog narodnog pisca da bude što jeste kroz život svojih junaka; on se upravo u interakciji sa njima formirao i kao čovek i kao pisac. Pesnik S. Zubanović sugeriše da je pesma nezaštićena vrsta, vrsta koja izumire. Apel poezije za nove čitaoce, kritičare, novi pročišćeni vazduh. Njegova nenametljiva ekstatičnost je u eksterijeru; ulice, drvoredi, ravnice, bez sentimentalnosti sa iluminativnim mislima i nostalgičnim lirizmom. Knjiga S. Tešina se jednim delom može uzeti kao manifest nove poetike kratke priče koje su skice surove realnosti; gomilanje glagola, bez prideva sa nužnim imenicama. Na Marsu treba "delati", nije poželjno osećati, misliti. Marsovci imaju dve izvesnosti smrt i beg. Knjiga P. Pijanovića predstavlja opsežnu književno-teorijsku sliku geneze i razvoja pripovedačkog opusa Aleksandra Gatalice. Takođe, bavi se književnim delom kao tekstom; njenim mogućnostima i formama; različitim diskursima kojima se služi Gatalica: razgovor, epistola, autocenzura, citat.

LjILjANA  LUKIĆ (Bijeljina)

1. LA SANS PAREILLE, Milisav Savić ("Agora")

2. "ROMAN U SLIKAMA", Gordana Kuić

("Vulkan")

3. "LEKARI", Goran Milašinović ("Laguna")

4. "KUĆA I SVET", Mićo Cvijetić (SKZ)

5. "SVETLICA", Nenad Grujičić ("Prosveta")

Izuzetnom romansijerskom strategijom M. Savić razvija tezu o večno aktuelnoj promeni identiteta i mimikriji koja se bazira na važnosti prerušavanja. Glavna junakinja i njen partner borave u Toskani, gde će doživeti svoju labudovu pesmu, da bi nešto kasnije, glavni junak, Srbin po poreklu, prinudno mobilisan, tragično završio život na Kosovu. Roman G. Kuić, opisujući Jevreje i Rome u Bitolju i Srbe i Jevreje u Beogradu krajem treće decenije XX veka, pa dopirući do vremena Holokausta i postratnog perioda, nije samo svedočanstvo o jednom vremenu nego i o prijateljstvu ljudi iz raznih etničkih sredina. G. Milašinović otvara neobičnu temu: lekari posmatrani iz ugla svoje privatnosti. Ulazi u psihu svojih junaka - kolega, slikajući njihove ljubavi, strasti i snove, ali i mržnju i sebičnost u penjanju hijerarhijskim lestvicama. Novom zbirkom M. Cvijetić uvodi u poeziju temu migracije, vezane za rat (1992-1995) i određeno područje (Sarajevo), ali proširuje taj vidokrug na univerzalan obrazac. Poetska zbirka nas oduševljava filigranskom jednostavnošću i biblijskom mudrošću. Najnovijom knjigom N. Grujičić se, tzv. vezanim stihom, predstavlja kao iskusan majstor poetskih varijacija, smisleno ozarenih ozvučjem raznovrsnih poetskih formi, od kojih neke nalazimo samo u stranim književnostima. Briljantna versifikacija, bogatstvo leksike, originalne kovanice svrstavaju knjigu u izuzetna ostvarenja pesničke reči u protekloj godini.

MIROSLAV RADONjIĆ (Novi Sad)

1. LA SANS PAREILLE, Milisav Savić ("Agora")

2. "ZEMLjA RAVNA, LjUDI SLUČAJNI",

Draško Ređep ("Sajnos")

3. "TRI PRIČE O SAMOUBICAMA",

Goran Marković ("Arhipelag")

4. "ŽIVOT IZA ZAVESE", Dušan Stojanović ("Solaris")

5. "SVETA TREŠNjA", Zoran Hr. Radisavljević (KOV)

Istančanog osobenog jezika, otvorenog za autentičnu ljubavnu priču, uz postojanje paralelnih svetova, Savić zahteva strpljivost čitaoca pristalog na prerušavanje. Roman za nezaborav. Na nedefinisanoj sredokraći između esejistike i memoarske proze, Ređep ispisuje stranice svoje nove knjige poput jedinstvenog uzor-ogleda o nestajanju, brušenim jezikom koji sve ređe iščitavamo u našoj savremenoj literaturi. G. Marković se samo tri nevelike prozne celine predstavio kao pisac izuzetnog pripovednog kazivanja, onog za pamćenje, za citat. Svojim prvim romanom posvećenim majstoru bravurozne improvizacije Zoranu Radmiloviću, D. Stojanović je uspeo da pronikne u način njegovog mišljenja i znatiželjnom čitaocu otkrije emotivnost koju je nosio i krio duboko u sebi. Zbirka Z. Radisavljevića je knjiga vrsne minimalističke poezije koja se iščitava i prihvata s poverenjem ukazanom čitaocu-sudrugu, kao dragocen dar.