Sunovrat svih vrednosti

ZORAN BOGNAR (Beograd)

1. "CRVENI PRESEK", Laura Barna ("Službeni glasnik")
2. "PERTLE", Božidar Mandić ("Službeni glasnik")
3. "ČISTINA", Ana Ristović ("Arhipelag")
4. "PRIČE O GOSPOĐI KON", Aleksandar Šurbatović ("Kontrast")
5. "SRBIJA U DUBOKIM VODAMA", Zoran M. Mandić ("Zavetine")

Nakon nekoliko prethodnih, vrlo plodnih godina za srpski roman, došla je i ova(kva) godina, vrlo siromašna, sušna, oskudna... Od autora koji ove godine imaju roman, a nisu do sada dobili nagradu "Meša Selimović", izdvojio bih samo romane L. Barne i B. Mandića. Roman "Crveni presek" još je jedna u nizu lucidnih proznih ostvarenja L. Barne, koja je odavno dokazala da je sjajan pisac i veliki radnik. Već sam naslov nam najavljuje intrigantne, zavodljive i na momente senzacionalne stranice o slikaru Kosti Miličeviću, najvećem srpskom impresionisti; o nastanku njegove slike "Vido, ostrvo smrti" iz 1919, koja je stradala u nemačkom bombardovanju tokom Drugog svetskog rata... Roman B. Mandića pravi je izazov za one pasionirane čitaoce uzbudljive i ekspresivne proze na koju nas je ovaj autor navikao i u svojim ranijim proznim i esejističkim ostvarenjima.

Za razliku od situacije sa romanom, ovo je bila dobra i plodna godina za poeziju, pa na ovom mestu izdvajam tri odlične poetske knjige A. Ristović, A. Šurbatovića i Z. M. Mandića.

SVETLANA ŠEATOVIĆ DIMITRIJEVIĆ (Beograd)

1. "RASPRAVA O GATALICI", Petar Pijanović (KOV)
2. "U DOSITEJEVOM KRUGU", Persida Lazarević di Đakomo (Zadužbina Dositej Obradović)
3. "NEPREKIDNO DETINjSTVO", Valentina Hamović (Zmajeve dečje igre)
4. "SRPSKA KNjIŽEVNA KRAJINA", Slavica Garonja Radovanac ("Prometej", Novi Sad)
5. "VEDI NAPOLI E POI MUORI - Napulj u srpskim putopisima 1851-1951", Mario Liguori ("Službeni glasnik")

Rasprava o Gatalici" je rezime poetike ovog pisca koji je P. Pijanović veoma pronicljivo tumačio poslednjih 10 godina. Posebna pažnja je pored žanrovskih problema posvećena i autentičnosti pripovednih ciklusa kod Gatalice. Pijanovićeva studija je izuzetan doprinos tumačenju jednog od najboljih modernih srpskih prozaista. U "Dositejevom krugu" naše slavistiknje iz Peskare predstavlja naučni bestseler u kome P. L. di Đakomo otkriva do sada nepoznate činjenice o Dositejevim vezama sa škotskim prosvetiteljima. Novi podaci o škotskim prosvetiteljima se tumače u kontekstu analize Dositejevog opusa. "Neprekidno detinjstvo" V. Hamović je dragocena knjiga studija posvećenih poziciji deteta i detinjstva u modernoj srpskoj književnosti. "Srpska književna Krajina" S. G. Radovanac je monografija naučnih radova koji pokušavaju da opišu osnovne konture srpske kulture u Krajini, izgubljenog prostora, ali žive kulturne baštine; od Nikole Tesle, Milutina Milankovića, Dejana Medakovića do savremenih sinteza i antologičara, pripovedača; Dušana Ivanića i Drage Kekanovića. Studija M. Liguorija posvećena je imagološkoj slici Napulja u srpskim putopisima; od Njegoša do Crnjanskog kao dva antipodna primera. Inovativno, metodološki precizno i inventivno tumačenje Napulja kao sinteze lepog i opakog sveta.

1. "POGLED S TREMA", Petar Cvetković ("Tanesi")
2. "SRPSKI KULTURNI OBRAZAC I SRPSKA KNjIŽEVNOST", Milan Radulović (PBF "Sveti Vasilije Ostroški")
3. "NIČIJA ZEMLjA", Milentije Đorđević ("Prosveta")
4. "HOR ARA", Rajko Lukač (NB "Stefan Prvovenčani")

5. "BESPOSLIČARI", Dejan Simonović (Književno društvo "Hiperboreja")

Cvetkovićeva poezija je neprestano u preobražajima stila, proplamsjajima stvarnosti, otvorenog, ispovednog tona, stišane ironije, bogate asocijativnosti. Radulovićeva knjiga je dalekosežna studija o duhu i jeziku srpske književnosti u hrišćansko-patrijarhalnoj kulturi i modernoj civilizaciji. Roman M. Đorđevića je veoma živa knjiga istorijske fantasmagoričnosti i savremenih asocijacija.

Nadahnuta pesnička knjiga R. Lukača ne ide uz vetar modernih lirskih prolaznosti. Postojana u svojoj ironiji i otporu prema pomodnostima svake vrste, ona daruje jarku boju na platnu srpske poezije. Roman D. Simonovića ima snažnu satiričnu podlogu. Promišljena ironija i naglašena groteska ovu prozu dovode u red značajnih antiutopijskih ostvarenja srpske književnosti. Svet u kome živimo viđen iz drugog, možda sasvim pravog, ugla.

1. "ELIPSE", Vladimir B. Perić (SKC, Kragujevac)
2. "ZLATNO DOBA", Zvonko Karanović (LOM)
3. "STARAC I PESME", Slobodan Zubanović (NB "Stefan Prvovenčani")
4. "LAGER", Ljubomir Koraćević (KOV)
5. LA SANS PAREILLE, Milisav Savić ("Agora")

Kroz odjeke dadaizma, očuđenim pesničkim jezikom matemastilemama i muzikostilemama, sa izvesnim zaokretom ka nosećim pojmovima književne teorije, V. Perić u pesničkoj zbirci sabira lična i opšta iskustva čoveka, tvoreći tako svojevrstan dnevnik u kojem se, na obodima eliptičnog kruga, izvan svake logocentrične tradicije, uspostavlja beskonačnost čovekovog univerzuma koji omogućava postojanje drugog. Za osobenim pesničkim izrazom posegnuće i Z. Karanović u svojoj zbirci pesama. Čineći radikalni otklon od ispovedne lirike, uz pomoć fragmentarnosti izraza, izlomljenim jezikom koji zastajkuje i muca pred stvarnošću čovekove egzistencije, pesnik je posvedočio svu sumornost našega vremena, istovremeno ukazujući na mogućnost čovekovog izbavljenja putem poezije i umetnosti. Meditativnom lirikom, sa melanholičnim naglaskom, uzimajući starost kao centralni topos, S. Zubanović doseže najviše domete našeg savremenog pesništva. Zastrašujuće lice čovekovog tragizma otkriva nam i Lj. Koraćević u svom romanu. Našavši se na tragu Miloša Crnjanskog, on upisuje nedvosmislenu projekciju "Seoba", da bi se dekodiranjem istorijskih i kulturoloških znakova i sofisticiranom naracijom, sa jasnom svešću o slomu svih humanističkih vrednosti i ideala, krajnji vid našeg tragizma objavio u bolestima i simptomima tela kao jedinom mogućem obliku čovekovog postojanja. I sam M. Savić učinio je omaž Milošu Crnjanskom. Tema individualnog i kolektivnog identiteta, kao centralna tema njegovog romana, otvara pitanja drugosti, ideoloških podela, mržnje i zločina, o čemu nam svedoči čitav 20. vek, a čiji smo svedoci i mi danas.