Veljko Bulajić: Štitim Bitku na Neretvi od loših kopija

Jurica KERBLER

11. 03. 2013. u 20:58

Reditelj Veljko Bulajić odbacuje optužbe zbog hrvatskog prisvajanja čuvenog filma. Puštaju se oštećene trake, kombinacije crno-belog i kolora sa 11 minuta kraćom radnjom. Neću reagovati na najavu tužbe iz BiH

ZAGREB
SPECIJALNO ZA „NOVOSTI“

VEST da je slavna "Bitka na Neretvi" od pre nekoliko dana prestala da bude jugoslovenski i postala hrvatski film, izazvala je burne reakcije. Strasti u regionu su se ustalasale, najavljene su čak i tužbe. Reditelj filma Veljko Bulajić, u ekskluzivnom razgovoru za "Novosti" otkriva da u svemu tome nema politike i da je glavni motiv zaštita autorskih prava.

- U ovih dvadeset godina na ime autorskih prava za prikazivanje filma "Bitka na Neretvi", kada je reč o prostorima bivše Jugoslavije, nisam dobio ni evro - kaže Bulajić za naš list, dodajući da ugovori o autorskom pravu nisu bili ispoštovani. - Nije reč o imovinskim odnosima. Postoje ugovori između filmskih kuća u kojima je "Jadran film" bio izvršni producent i organizator posla, a u ovih dvadeset godina meni kao autoru i "Jadran filmu" sasvim je nepoznato ko prodaje televizijama "Bitku na Neretvi" i ko to naplaćuje.

* Da li su sve ove reakcije izazvane pitanjem autorskih prava ili to što je film proglašen hrvatskim?

- Digla se velika galama, jer su određene grupe htele da pričaju priču o tome kako je Hrvatska "uzela" film. To je najobičnije političko foliranje.

PRVI PUT U JAPANU * KAKO tumačite da "Bitka na Neretvi" i danas izaziva veliki interes?
- "Neretva" je među desetak evropskih filmova koji se smatraju trajnom vrednošću. I danas je to priča koja ima važećih ideja i misli. Film je tek pre četiri meseca prvi put prikazan u Japanu, a reakcije su bile kao da je film juče snimljen.

* U prvim reakcijama govorili ste da je razlog i zaštita kvaliteta kopija?

- Već dvadeset godina ništa nije učinjeno da se napravi dobra kopija "Bitke na Neretvi". Neke od postojećih koje se prikazuju - a koje su kombinacija crno-belog i kolor filma - oštećene su. U nekima nedostaje od devet do jedanaest minuta radnje, što je nedozvoljeno.

* Hoćete li reagovati na najave iz BiH da će vas tužiti?

- Ne verujem da ću reagovati. Nadam se da će sve televizije na ovim prostorima zaustaviti dalje prikazivanje filma dok se ne naprave nove, kvalitetne kopije.

* A kakvo je stanje sa inostranim distributerima filma, da li su oni uložili u nove kopije?

- Jesu, uzmite francusku i nemačku televiziju koje su prikazale sjajnu kopiju, sa odličnim tonom.

* Tvrdite da reakcije nemaju veze sa politikom?

- Nemaju. Očekujem još žešće reakcije onih koji žele da "Bitkom na Neretvi" dalje manipulišu. Ove sadašnje verovatno uspevaju da naprave neki haos, ali to će se veoma brzo raščistiti tamo gde postoje zakoni.

* Da li Amerikance i ostale inostrane distributere brine sve ovo što se sada događa sa filmom?

- Ne, njih to ne brine, to spada u našu sramotu. Oni imaju svoja prava u svojim zemljama, drže se ugovora i prikazuju kvalitetne kopije. Jedino se svega toga ne drži naša strana koja i po kino dvoranama prikazuje loše filmske trake. Katastrofa!

ZELENOVIĆ: PREKRAJANJE ISTORIJE

FILM "Bitka na Neretvi" Veljka Bulajića čuva se u Arhivu Jugoslovenske kinoteke, kao tekovina jugoslovenske kinematografije i ne vidim kako bi neko mogao da ugrozi poziciju tog filma u Arhivu ili da zabrani prikazivanje - kaže za "Novosti" Radoslav Zelenović, direktor Jugoslovenske kinoteke.

- "Bitka na Neretvi" je film Veljka Bulajića i to niko ne spori. Ali, autorska prava koja su definisana zakonom su jedna stvar, a čiji je film nešto sasvim drugo. Meni ovo liči na nerazumljiv pokušaj prekrajanja istorije kinematografije - smatra Zelenović. Prema njegovim rečima, filmovi koji se prikazuju na raznim televizijima i kod nas i u regionu, nisu filmovi iz Arhiva kinoteke, jer te kopije služe samo za prikazivanje u Muzeju:

- Pravo pitanje je ko je prodavao i zarađivao na filmu. To Bulajić treba da reši sa producentima.

Zelenović smatra da se doprinos filmu ne ceni prema procentima učesnika, niti rešava matematikom:

- Šta znači to što je 80 odsto Hrvata radilo na filmu? Šta je sa onim što su radili Orson Vels, Bata Živojinović, Milena Dravić, Ljubiša Samardžić? Ta vrsta matematike nije primenljiva na filmu.

Naš sagovornik je iznenađen i saopštenjem da hrvatsko prisvajanje "Bitke na Neretvi" ima saglasnost komisije Uneska, s obzirom na to da je i sam član jedne od Uneskovih komisija, i nije primetio da se ova organizacija bavi ovom vrstom procena.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

klik

12.03.2013. 00:03

" 'Neretva' je među desetak evropskih filmova koji se smatraju trajnom vrednošću." Super, nek bude onda Evropski. Ionako Hrvatska ulazi u EU. Ali ko smatra? Ovi sto propagiraju partizansku ideju Neretve. Znaci, mladje generacije treba ponovo da gledaju propagandne partizanske filmove, ha ha.Da nije malo anahrono. Poranili ste. Srbi su pelcovani od partizanstine i bratstvo-jedinstva barem za buducih 30 godina. Nemate nista novije?

zoki

12.03.2013. 14:24

koji su ovo sitni pljackasi,huligani..film ne moze biti ni hrvatski ni srpski ni bosanski,,moze biti samo jugoslovenski!!hrvati imaju bogato naslijedje i to im niko ne moze oduzeti,,jasenovac,glina.jadovno,stara gradiska.oluja