Žilnikova slika jednog veka

R. RADOSAVLjEVIĆ

07. 07. 2011. u 20:51

Dokumentarni film Želimira Žilnika „Jedna žena - jedan vek“ premijerno u Motovunu. Dragica Srzentić i nepoznata posleratna istorija

DOKUMENTARNI film Želimira Žilnika „Jedna žena - jedan vek“ doživeće svetsku premijeru u Glavnom programu ovogodišnjeg internacionalnog festivala u Motovunu (od 25. do 29. jula), u selekciji koju čini 28 ostvarenja sa svih kontinenata, osim Afrike.

Reč je o filmu snimljenom tokom 2010, za koji je Žilnik napisao i scenario (kamerman je Miodrag Milošević, a montažer Vuk Vukmirović), koji u 55 minuta na osnovu iskaza, intervjua, i uzbudljive životne priče Dragice Srzentić, otkriva veliki broj značajnih događaja vezanih za jugoslovensku istoriju u posleratno vreme Drugog svetskog rata. To je slika jednog veka, kako je objasnio Žilnik, kroz život žene stare gotovo stotinu godina.

Istranka Dragica Srzentić sa 17 godina došla je u Beograd. Bila je učesnik Drugog svetskog rata, a ušla je u istoriju po tome što je upravo ona 1948. odnela Staljinu u Moskvu Titovo istorijsko „ne“.

STAJANjE

Na Šestom kongresu KPJ u Zagrebu, Tito je Dragičinog muža optužio čak i za saradnju sa NKVD - om. A pošto je ona izjavila da to nije tačno, optužili su je da je rekla da Tito laže, i osudili su je na pet dana neprekidnog stajanja...

Bila je zamenik generalnog sekretara ministra u Ministarstvu spoljnih poslova, i nije uopšte znala šta je pisalo u pismu koje je po dolasku u Moskvu predala tadašnjem ambasadoru Jugoslavije u SSSR Vladimiru Popoviću. Nije znala ni šta je napisano u ruskom odgovoru koji je donela u Beograd, i da je za loše odnose sa Staljinom optužen upravo njen muž, Vojo Srzentić.

Žilnikov film „Jedna žena - jedan vek“ prati događaje koji su sledili - Dragicu i Voju Srzentića su uhapsili, oduzet im je stan, radni staž, sva odlikovanja, ona je osuđena na deset, a on na petnaest godina. A u Stocu kod Bileće, prošla je najstrašnija fizička i psihička mučenja, koja su produžavana na razne načine.

Životna storija Dragice Srzentić, kao predložak za filmski scenario, skida veo sa mnogih, decenijama „pokrivenih“ događaja. A ova neobična, uzbudljiva, hrabra, izuzetno obrazovana žena, bila je spiker na londonskom Bi-Bi-Siju u programu za Jugoslaviju, jedan od osnivača NIN-a, „Žene danas“... Odlukom Okružnog suda u Beogradu rehabilitovana je, a presuda je poništena tek 27. februara 2007.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

jovan

08.07.2011. 08:15

Gospodine Zilnik, mozete li nam objasniti kakva ste posla imali na ovogodisnjem Bijenalu u Veneciji, na romskom paviljonu?