Muzeju grada zgrada posle 120 godina!
12. 01. 2018. u 22:15
Renoviranje zdanja u Nemanjinoj 40 bi trebalo da počne krajem 2018. Rešeno pitanje imovine sa Vojskom Srbije. Objekat na 13.000 kvadrata. Glavni ulaz za posetioce biće iz Resavske ulice
.jpg)
Foto Tanjug
REKONSTRUKCIJA i uređenje zgrade u Nemanjinoj 40 počinju krajem godine, a građevinski radovi biće završeni 2020. Novi Muzej grada Beograda imaće oko 13.000 kvadrata - kaže za "Večernje novosti" glavni gradski urbanista Milutin Folić.
- Čitav posao, od građevinskih radova, preseljenja, do opremanja depoa, izložbenih galerija, konferencijskih sala, čitaonica, arhiva, restauratorskih laboratorija, koštaće oko 15 miliona evra.
PROČITAJTE JOŠ: Obdanište i za drugu smenu
Prema rečima našeg sagovornika, konačno su se stekli uslovi da se realizuje jedan od najvažnijih gradskih projekata vezanih za kulturu.
- Posle gotovo dvanaest godina, rešeno je pitanje imovine sa Vojskom Srbije, koja je bila prethodni vlasnik objekta - objašnjava Folić. - Staro zdanje vojne štamparije nalazi se na jednoj od najatraktivnijih lokacija u prestonici. Pozicija zdanja je na graničnoj liniji kruga "dvojke". Uklapa se u ambijantalnu celinu i biće integralni deo kvarta, koji ima nekoliko sadržaja kulture.
Folić podseća da se u blizini nalaze Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Akademija 28, Galerija Narodne banke Srbije, Muzej železnice...
Budući izgled kulturne ustanove
.jpg)
- Objekat je osmišljen kao najmoderniji muzeji u svetu. Posetioci će ovde moći da provedu čitav dan. Osim razgledanja postavke, provodiće vreme u čitaonici, restoranu, radionicama, a objekat će imati i multifunkcionalnu salu u kojoj će moći da se organizuju filmske projekcije i konferencije. Za studente tu će biti konzervatorske laboratorije - objašnjava naš sagovornik.
Ova ustanova kulture imaće tri ulaza. Glavni ulaz za posetioce biće iz Resavske ulice. Kamioni će u depo moći da ulaze iz Nemanjine ulice, dok će službeni ulaz biti iz Birčaninove.
Na gradskom konkursu 2016. godine, učestvovalo je čak 20 timova. Arhitekta i profesor Goran Vojvodić predvodi tim čiji je projekat pobedio. Zajedno sa Jelenom Ivanović Vojvodić i Jovanom Gruevskom osmislio je budući izgled.
- Naš koncept je da prvo otvorimo ulaznu zonu, koja je bila nereprezentativna. Tu smo predvideli ulazni portal koji je ostakljen radi komunikacije sa spoljašnjom sredinom - objašnjava Jelena Ivanović Vojvodić. - Novina na zgradi biće medija fasada, odnosno veliki video-bim na uglu Resavske i Nemanjine ulice.
Muzej će dobiti novih 2.000 kvadrata. Osmišljeno je i rešenje za veliki atrijum. Deo će biti pokriven staklenim panelima, pa će posetioci u tom delu moći da predahnu i osveže se u restoranu.
PROČITAJTE JOŠ: Gradskim prevozom do Pančeva
Podsećamo, zgrada nekadašnje vojne štamparije izgrađena je 1899. godine po zamisli arhitekte Dimitrija Leka. Deo zdanja do Nemanjine dograđen je posle Prvog svetskog rata. U početku je bio dom za pitomce. Objekat je oštećen 1941. godine. Posle Drugog svetskog rata, tadašnja JNA zbog svojih potreba tu otvara štampariju i seli deo administracije. A 2006. godine, započeo je proces prelaska objekta u nadležnost gradske uprave.
UMETNIČKO BLAGO BILO SAKRIVENO
MUZEJ grada Beograda postoji bez sopstvene zgrade punih 115 godina. Zbog toga je umetničko blago bilo sakriveno od očiju javnosti. Prestonica je čak tri puta raspisivala konkurse. Prvi put 1954, sledeći 1976, a poslednji 2016. godine. Na dva konkursa, organizovana 1954. i 1976. godine, koncept je počivao na ideji podizanja nove zgrade Muzeja u bloku između ulica Knez Mihailove, Kralja Petra, Uzun Mirkove i Pariske.
Lex
12.01.2018. 22:57
Није могла ту да се смести Српска народна галерија (коју треба основати)? (Српски) Народни музеј има 10 000 квадратних метара, а будући Музеј града Београда 13 000 - занимљиво.
Bolju lokaciju od muzeja grada Beograda ima Izraelski Trzisni centar u Knez Mihajlovoj ulici ,na samom ulazu u Kalemegdan, gde je logicno muzeju i bilo mesto. Dok stari Beograda rusimo/ i zidamo jeftinu novogradnju/ i pravimo nove replike gubimo Beograd sa svojom arhitekturom i istorijom.
Tu treba postaviti i spomen ploču da se u toj zgradi do početka 50-ih godina prošlog veka nalazio Titov zatvor za protivnike komunističkog režima
Tu će se bogami neko debelo ugraditi, a gradjani će pokorno da plate tu megalomansku ideju i pljačku.
Komentari (4)